1. Koji propisi reguliraju zaštitu prirode?
Zaštita prirode ima značajno mjesto i u Ustavu RH, a od posebnih propisa to je prije svega Zakon o zaštiti prirode (NN 70/2005.), te veći broj podzakonskih akata. Nizom podzakonskih akata donesenih prije 1991. godine zaštićen je veći broj biljnih vrsta, dok je u prošloj dekadi odgovarajućim pravilnicima zaštićeno više životinjskih vrsta i gljive, a utvrđene su i visine naknade štete počinjene na zaštićenim životinjskim vrstama. Važni ostali zakoni su:
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/1994.)
- Zakon o šumama (NN 140/2005.)
- Zakon o lovu (NN 140/2005.)
- Zakon o vodama (NN 107/1995.)
- Zakon o otpadu (NN 178/2004.)
Tekstove svih ovdje navedenih kao i drugih propisa može se preuzeti bez naknade na web adresi: http://www.nn.hr
2. Kako Zakon o zaštiti prirode definira prirodu?
Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.
Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
3. Koji su ciljevi i zadaće zaštite prirode?
- očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
- utvrditi i pratiti stanje prirode,
- osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja,
- osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnoga oštećivanja dijelova prirode,
- pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
- spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkoga razvoja i obavljanja djelatnosti,
- osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
4. Što su zaštićene prirodne vrijednosti?
Zaštićene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenoga ovim Zatonom i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštitne kategorije, zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih na temelju ovoga Zatona i međunarodnih ugovora, njihove dijelove i derivate, te zaštićene minerale i fosile.
5. Koje kategorije zaštite poznaje domaće zakonodavstvo?
- strogi rezervat
- nacionalni park
- posebni rezervat
- park prirode
- regionalni park
- spomenici prirode
- značajni krajobrazi
- park-šume
- spomenici parkovne arhitekture
6. Kad pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države?
Pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države ukoliko je ugrožena ili rijetka. Pored toga, takva vrsta mora biti proglašena zaštićenom, a proglašava je ministar nadležan za zaštitu prirode.
7. Što je Crveni popis ugroženih vrsta?
Crveni popis ugroženih vrsta je popis divljih vrsta, raspoređenih po kategorijama ugroženosti.
8. Koje su zavičajne vrste?
Zavičajna vrsta je svaka ona vrsta koja prirodno obitava u određenome ekološkom sustavu nekoga područja.
9. Što je zabranjeno u pogledu zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta?
Zabranjena je svaka radnja kojom se zaštićenu biljku ili životinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju.
Zabranjeno je bez opravda noga razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti njihovih populacija ubijanjem i uklanjanjem, uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa ili mijenjanje životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi pojedina vrsta postala ugrožena.
Zabranjeno je uvođenje stranih divljih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju.
Zabranjeno je uvođenje stranih vrsta riba u prirodne i dopri-rodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa.
Iznimno je uvođenje dopušteno, ako je znanstveno i stručno utemeljeno i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održiva gospodarenja.
Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih svojti životinja te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a osobito:
- stupice,
- samostrijela,
- električne ubojite ili omamljujuće naprave,
- umjetne svjetleće naprave, osim u ribolovu na moru,
- zrcala i druge zaslijepljujuće naprave,
- odašiljači zvuka (magnetofoni, kazetofoni i dr.) koji emitiraju zvukove dozivanja, boli ili javljanja,
- naprave za osvjetljavanje cilja,
- optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkoga povećavanja ili pretvaranja slike,
- eksplozivi,
- otrovi i otrovni ili omamljujući mamci,
- poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja,
- letjelice,
- vozila na motorni pogon u pokretu,
- i druga sredstva utvrđena međunarodnim ugovorima.
10. Da li postoje ograničenja i za biljne i životinjske vrste koje nisu posebno zaštićene?
Mjere zaštite navedene pod brojem 9. uživaju i sve samonikle biljke i divlje životinje koje se nalaze u nacionalnome parku, strogome rezervatu, posebnome rezervatu, te životinje u špiljama, čak i kad nisu posebno zaštićene kao vrste.
U Krapinsko-zagorskoj županiji zasad nema zaštićenih područja takvih kategorija.
11. Trebaju li dozvole za vrste koje nisu posebno zaštićene?
Dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu pri rode treba ishoditi i za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja koje nisu zakonom zaštićene, za sakupljanje minerala i fosila, ako se to obavlja u svrhu prerade, trgovine i drugoga prometa.
12. Postoje li izuzeci od gore navedenih zabrana?
Branje zaštićenih biljaka i njihovih dijelova, te rastjerivanje, hvatanje, držanje, ubijanje! prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika i uklanjanje gnijezda dopušteno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode.
13. Što je sa izvozom ili uvozom zaštićenih vrsta?
Zaštićene biljke i životinje ne smiju se izvoziti ni iznositi u inozemstvo, a niti uvoziti iz inozemstva. Iznimno, pojedine
zaštićene biljke i životinje smiju se izvoziti i uvoziti iz inozemstva u znanstveno-istraživačke svrhe radi razmjene, izlaganja i slično na osnovi dopuštenja ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode.
Uvoz, izvoz ili provoz, te unos ili iznos zaštićenih vrsta, njihovih dijelova i derivata obvezatno se prijavljuje nadležnoj jedinici carinske službe.
Pri uvozu, izvozu, unosu s mora i/ili provozu žive životinje moraju se prevoziti i njegovati na način koji svodi na najmanju mjeru mogućnost ozljeđivanja, oštećenja zdravlja ili nehumana postupanja, u skladu s posebnim propisima.
14. Što su ekološki značajna područja?
Ekološki značajno područje je područje koje bitno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.
Sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju veće od 0,01 ha, prirodne i doprirodne močvare veće od 0,25 ha, cretovi, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od dva metra, predstavljaju ekološki značajna područja.
15. Što je ekološka mreža i što uključuje?
Ekološku mrežu čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi pov
Zadnja promjena:
25.1.2008 9:00:00
|