Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Vi ste ovdje: Naslovnica > Novosti Ispis stranice Dodaj u zabilješke Komentiraj stranicu Pošalji link Email-om
Čet, 02.08.2018

Danja medonjica – noćni leptir koji leti danju

Danja medonjica aktivna je danju, te se često susreće na šumskim putevima, rubovima šuma i livadama sa cvjetovima medonosnog bilja, na kojima se hrane leptiri. Vrlo je prepoznatljiva vrsta. Prvi par krila ima izdužen oblik, a odlikuju se specifičnim tamnosmeđim i bijelim šarama. Drugi par krila crvene je boje, s tamnosmeđim šarama uz vanjske rubove krila. Prsa imaju slično obojenje prednjih krila, a zadak je žute do narančaste boje s crnim točkama u sredini svakog kolutića.

Leptiri se danju najviše hrane na konopljuši (Eupatorium cannabinum) i origanu (rod Origanum). Osim danju, danja medonjica aktivna je i noću, a odrasli leptiri često posjećuju svjetlosne zamke.

Rasprostranjena je u većemu dijelu Europe, nema je samo u Skandinaviji i sjevernome dijelu Ujedinjenoga Kraljevstva. U Aziji je rasprostranjena sve do Japana. Na području Hrvatske česta je vrsta. Ove godine u sklopu istraživanja Natura 2000 vrsta leptira na području Strahinjčice i Ivančice, danja medonjica zabilježena je više od 100 lokacija te je česta vrsta u Krapinsko-zagorskoj županiji. Veću brojnost ima na Ivančici, koja ima više vlažnijih staništa nego Strahinjčica.

Nastanjuje osjenčane, vlažne i malo hladnije dijelove šuma (doline, depresije), a česta je i na kamenitim podlogama obraslim grmljem te u kamenolomima u kojima rastu biljke hraniteljice leptira i gusjenica.

Gusjenice se hrane velikim brojem zeljastih biljaka, posebno u prizemnome sloju šuma. Te su biljke mrtva kopriva (rod Lamium), vrbolika (rod Epilobium), obična lisičina (Echium vulgare), livadna kadulja (Salvia pratensis), mala krvara (Sanguisorba minor), kopriva (Urtica dioica), lješnjak (rod Corylus), kupina (rod Rubus), kozokrvina (rod Lonicera) i žućica (rod Cytisus). Gusjenice se prvo hrane zeljastim biljkama, a tek poslije prelaze na grmlje.

Mlada gusjenica prezimljuje u tlu. U proljeće odmah počinje s hranjenjem, a krajem proljeća zakukuljuje se na tlu. Vrsta ima jednu generaciju godišnje. Imago leti od srpnja do rujna.

Ova vrsta spada među ciljne vrste uključene u ekološku mrežu Natura 2000, na čiju su se zaštitu i dugoročno očuvanje obvezale sve članice Europske unije. Vršni dio Ivančice, dio ekološke mreže Natura 2000, odabran je kao područje važno za očuvanje ove vrste.

Vrsta u Hrvatskoj još nije znatno ugrožena, iako trendovi u Europi upozoravaju na njezinu potencijalnu ugroženost i na našem području. Bitan uzrok koji prijeti nestanku danje medonjice je zarašćivanje i sukcesija u rubnim dijelovima šume, što dovodi do nestanaka medonosnih biljaka čijim nektarom se hrane leptiri. Upotreba pesticida ili herbicida te intenzivna košnja rubova šume također potencijalno pridonose ugroženosti danje medonjice.


Zadnja promjena: 02.08.2018. u 12:35 sati | Prikazano 164 puta
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Centar za prirodu Zagorje Noćni leptiri KZŽ Ptiček - mladi čuvari prirode Orhideje Hrvatskog zagorja Puti i stezice naše Strahinjščice
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Uvjeti korištenja