Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Zaštićene vrijednosti > Zaštićena flora > Kritično ugrožene vrste
Kritično ugrožene vrste
 
Cretna crvotočina
Lycopodiella inundata

Cretna crvotočina je trajna papratnjača s vegetativnim, puzećim dijelom stabljike visokim 2-10 cm koji je mnogobrojnim korjenčićima pričvršćen uz tlo, s fertilnim, uspravnim dijelom stabljike koji završava sa klasićem. Godišnje razvija samo jedan ili 2-3 uspravna ogranka, visoka 6-10 cm. Listovi su naizmjenični, na puzećem dijelu stabljike savijeni naviše, dok su listovi uspravnih ogranaka prilegli uz stabljiku. Sporangiji su poprečno jajasti, svijetle oker boje. Puzeći dijelovi simpodijalne stabljike odumiru svake godine, a biljka se obnavlja iz pupova koji se nalaze pri bazi fertilnih ogranaka, koji prezimljuju i sljedeće godine razvijaju nove fertilne ogranke. Promjene vodnog režima odvodnjavanja, sukcesija vegetacije neki su od razloga ugroženosti. Lokaliteti na kojima se pojavljuje ova vrsta su Blatuša, Konjščina, Moslavina, Poznanovec, Široko Brezje.

Uskolisna suhoperka
Eriophorum angustifolium

Uskolisna suhoperka je višegodišnja zeljasta biljka, rahlo busasta, s kratkim podankom i puzećim kratkim vriježama. Gotovo cilindrične stabljike, visoke 15-75 cm, pri vrhu su trobridne. Nose listove. Listovi su linearni, široki 3-5 mm, žljebasti, u donjem dijelu grebenasti, na vrhu dugo ušiljeni. Čekinjice ocvjeća su vunasto bijele i mekane, 40-50 mm duge, s nerazgranjenim vrhom. Uskolisna suhoperka je biljka svijetla, pokazatelj kiselih do umjereno kiselih siromašnih, mokrih i podvirnih tala. Prema životnom obliku je geofit. Glavni razlozi ugroženosti su nestajanje staništa tijekom procesa prirodnih sukcesija vegetacije, odvodnja i prenamjena zemljišta. Lokaliteti na kojima je pronađena ova vrsta su: Strahinjčica, Radoboj, Krapina, Zelina, Kutina , Kalnik, Daruvar, Fužine, Lepenica, Trstenik, Velebit.

Rosika
Drosera rotundifolia

Okruglolisna rosika je biljka prijelaznih cretova, raste u zajednici bijele šiljkice u kojoj uvijek nalazimo i vrste maha tresetara. Također, to je insektivorna, višegodišnja, 5-12 cm visoka zeljasta biljka. Korijenje je najčešće plitko. Listovi, s peteljkom dugom 10-15 mm, leže u prizemnoj rozeti. Gornja strana lista je prekrivena crvenkastim žljezdanim dlakama, do 3 mm dugima, koji na vrhu nose ljepljivu, žljezdastu papilu (za hvatanje kukaca). Cvat je je jednostrani, cvjetovi sitni, bijeli, sa po 5 lapova. Po životnom obliku je hermafrodit. Cvate od lipnja do kolovoza. Nedostatak dušika iz tla nadoknaduje hvatanjem kukaca koje hvata ljepljivim tentakulima, a zatim cijeli plijen obavija listom. U pojedinim dijelovima Europe svojta se upotrebljavala u narodnoj medicini. Glavni razlozi ugorženosti su: nestanak cretnih staništa prirodnom progresivnom vegetacijskom sukcesijom i odvodnjavanjem. POznati lokaliteti pronalaska ove vrste su: Blatuša, Čemarnica, Hrvatsko Zagorje, Dubravica, okolica Fužina, okolica Karlovca, Nikolino brdo, Plitvička jezera, okolica Varaždina.

Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Centar za prirodu Zagorje Noćni leptiri KZŽ Ptiček - mladi čuvari prirode Orhideje Hrvatskog zagorja Puti i stezice naše Strahinjščice Zagorje ABECEDA prirode Veze prirode Enjoyheritage
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Privatnost