Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Zaštićene vrijednosti > Zaštićena područja > Spomenik parkovne arhitekture > Dvorac u Mirkovcu
Park oko dvorca u Mirkovcu
 
Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Mirkovcu

Kategorija zaštite:
Spomenik parkovne arhitekture
Površina:
4,92 ha
Godina zaštite:
1965.
Plemićko dobro Mirkovec dobilo je ime po izumrloj obitelji Mirkoczv (Mirkovečki) koja je ovo imanje posjedovala u 16. i 17. st. Prema predaji Mirkovec je bio lovački dvor grofova Celjskih, što nije dokazano i malo je vjerojatno da je tako staroga porijekla. Neko vrijeme Mirkovec je pripadao obiteljima Špičko i Škarica, a u 18. st. vlasnici su mu Bedekovići, stara zagorska obitelj koja je posjedovala dvorce u Bedekovčini. Godine 1892. Mirkovec je kupio barun Ernest Vranyczany-Dobrinović, čija je obitelj potkraj 19. st. kupila nekoliko dvoraca u Hrvatskome zagorju. Posljednji vlasnici Mirkovca bili su Halle i Berger. Nakon Drugoga svjetskog rata dvorac se upotrebljavao u različite svrhe, a danas je to socijalna ustanova za nezbrinute odrasle osobe. Pripada prvoj kategoriji spomenika.

Najstariji dio dvorca je bočno istočno krilo koje je ostatak stare kurije Iz 17. st., Iz vremena Mirkovečkih. Bio je to objekt pravokutnoga tlocrta, jednostavnih vanjskih pročelja i opremljen za obranu, o čemu svjedoče mjestimično raspoređene strijelnice. Glavna dvorana na katu jedina nije bila nadsvođena bačvastim svodovima kao ostale prostorije, već je bila natkrita drvenim tabulatom, dobro očuvanim do danas. Nad vratima staroga dijela dvorca bila je upisana 1644. godina.

U 18. st. dvorcu su prigrađena dva krila, osmeroosno sjeverno pročelno i troosno zapadno bočno krilo. Na taj je način Mirkovec postao trokrilni dvorac. Diskretne ukrase jednostavnih ranobaroknih vanjskih pročelja čine razdjelni vijenac između prizemlja i kata te kameni okvir prozorskih otvora s profiliranim klupčicama. Pročelno krilo resi jednostavan, ekscentrično postavljen portal s polukružnim nadvratnikom. S dvorišne strane pročelja dograđenih krila otvorena su arkadnim trjemovima. Arkadni lukovi u prizemlju imaju veći raspon i nose ih razmjerno vitki stupovi s kapitelima u obliku obrnuta stošca. Križno svođeni trijem na katu ritmiziran je na pročelju s manjim lukovima nego u prizemlju i s toskanskim stupićima naglašena entazisa tipičnoga za 18. stoljeće. Različiti tipovi svodova pokazuju vremenski različite graditeljske intervencije. U baroknome se dijelu dvorca nalaze četiri tipa svodova: bačvasti strokutnim susvodnicima karakterističnim za 17. st., bačvasti sa susvodnicima lomljenih bridova, koritasti i križni svodovi.

Dvorac Mirkovec, smješten na vrhu brežuljka izdignutome dvadesetak metara iznad doline, skriva perivoj te šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba. Prema današnjim ostacima bio je to lijep i maštovit perivoj, čemu je uvelike pridonosila konfiguracija terena. Pored domaćih vrsta drveća u perivoju ćemo još uvijek naći kavkasku jelu, Lavvsonov pačempres, virginijsku borovicu, močvarni taksodij i druge egzotične vrste drveća.

Nepoznato je vrijeme nastanka perivoja, ali se na osnovi starosti dekorativnih vrsta drveća procjenjuje da je perivoj nastao prije stotinjak godina, dakle potkraj 19. stoljeća. Na mjestu voćnjaka, povrtnjaka i pašnjaka, ucrtanih na katastarskoj karti iz 1860. g. i upisanih u starim zemljišnim knjigama 1889. g., obitelj Vranyczany-Dobrinović uređuje perivoj pošto su 1892. godine njezini članovi postali vlasnici Mirkovca. Pejzažni, a možda i romantičarski perivoj obuhvaćao je ribnjake u podnožju brežuljka i spajao se s tada već starom šumom.

Početkom 20. stoljeća, kad je vlasnik dvorca bila obitelj Vranyczany, zapadnomu bočnom krilu prigrađeno je dvokatno stubište koje je dobilo secesijsku ogradu od kovana željeza. Dotada se na prvi kat dolazilo malim stepeništem u starijem dijelu dvorca. Članovi spomenute obitelji podigli su nove gospodarske zgrade, rasadnik i ribnjak u podnožju brežuljaka.
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Centar za prirodu Zagorje Noćni leptiri KZŽ Ptiček - mladi čuvari prirode Orhideje Hrvatskog zagorja Puti i stezice naše Strahinjščice Zagorje ABECEDA prirode Veze prirode Enjoyheritage
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Privatnost