Vretenca su najbrži letači u svijetu kukaca. Mogu letjeti do 50 km/h i dnevno prijeći nekoliko desetaka kilometara. Njihov životni ciklus spaja vodeno i kopneno stanište, a sastoji se od ličinačkoga stadija, koji provode u vodi, te odrasloga stadija, koji provode na kopnu.
Na području Značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora zabilježeno je oko 15 vrsta orhideja. Sve orhideje su strogo zaštićene i zabranjeno ih je brati, sakupljati, uništavati ili iskopavati.
Obična lisanka (Unio crassus) je školjka duga 40 do 70 mm, visine 23-33 mm, a širine 25-35 mm. Obična lisanka živi u širokom rasponu različitih staništa u tekućicama, od srednjih i donjih tokova potoka i manjih rijeka, vrlo često u kanalima koji odvode vodu iz ribnjaka i akumulacija koje se koriste za potrebe ribnjačarstva sa visokim sadržajem hranjivih tvari, kao i u jezerima s protočnom vodom.
Ljepota prirode u Zelenjaku inspirirala je Antuna Mihanovića da 1835. godine ispjeva stihove domoljubne pjesme Horvatska domovina koja je postala temelj današnje hrvatske himne.
Geološka prošlost značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora stara je gotovo 300 milijuna godina. Paleozojski pješčanjaci, siltiti i šejlovi na površini su otkriveni samo na najizdignutijim dijelovima Risvičke i Cesarske gore, dok su najveći dijelovi gora izgrađeni od mezojskih karbonatnih stijena.
Gavčica je mala slatkovodna riba veličine 2-10 cm, rasprostranjena u većem dijelu Europe i u zapadnoj Aziji. Obitava u stajaćicama ili sporijim nizinskim tekućicama bogatim vodenom vegetacijom, a za odabir staništa presudna je prisutnost školjaka iz porodice Unionidae.
Područje Značajnog krajobraza Zelenjak- Risvička i Cesarska gora prekriveno je šumom hrasta kitnjaka i običnog graba, dok se svojim ekološkim značajem ističe šumska zajednica hrasta medunca i crnog graba.
Alpinska strizibuba jedna je od najljepših kornjaša Europe koja naseljava bukove šume do 1500 metara nadmorske visine. Prepoznatljiva je po karakteristično čelično-plavoj boji s tri crne točke na svakom pokrilju, koje predstavljaju odličnu kamuflažu na kori bukovih stabala.
