28. svibnja – dan leptira
Svake se godine 28. svibnja diljem planeta obilježava Svjetski dan leptira. Nastoji se podići svijet ljudi o zaštiti tih krhkih bića, koje treba zaštititi. Žive kratko, neki svega jedan dan, no nema ljepšeg prizora od vidjeti livadu punu tih šarenih krila, kako lepršaju oko cvijeća. Osim toga, baš kao i svaka druga vrsta u prirodi, imaju svoje mjesto u ekosustavu, kao i hranidbenom lancu.
Leptiri, kao i sva živa bića, imaju u ekosustavu mjesto kojim uvelike doprinose njegovu opstanku. Velik broj danjih i noćnih leptira dobri su biopokazatelji. To znači da temeljem njihove prisutnosti i brojnosti možemo približno ocijeniti stanje i očuvanost okoliša i na temelju toga u duljem razdoblju pratiti promjene u staništima. Povećanje brojnosti i raznolikosti tih vrsta može upućivati na poboljšanje stanja određenog staništa i potrebu poduzimanja mjera za njegovo očuvanje.
Životni ciklus leptira baziran je na potpunoj preobrazbi, potpunoj metamorfozi, a obuhvaća razvoj od jajeta, koje ženka polaže na ovopozicijsku biljku (biljku na koju odlaže jaja), a najčešće je to i biljka hraniteljica. Zatim izlazi kao gusjenica (larva) koja se hrani i raste na biljci hraniteljici, onda se zakukulji u kukuljicu (pupa) i razvija se u odraslog leptira.
Leptiri su glavni izvor hrane mnogim grabežljivcima. Gusjenicama i leptirima hrane se drugi kukci, npr. mravi, bogomoljke, grabežljive muhe i ose te druge skupine životinja poput pauka, ptica pjevica, šišmiša i drugih sisavaca te gmazova i vodozemaca.
Pojedine vrste leptira mogu imati i negativan utjecaj na čovjek. To se posebno odnosi na gusjenica vrste čija dlake kod ljudi mogu izazvati jake alergijske reakcije. Leptiri nekih vrsta nanose veliku štetu u poljoprivredi, šumarstvu, skladištima i vrtlarstvu. Njihove gusjenice čine štetu na biljkama i na sjemenu.
Leptiri vrlo su važni oprašivači. Baš poput pčela i drugih opnokrilaca pri hranjenju nektarom cvjetni pelud prenose s jednoga na drugi cvijet, te tako pomažu u oprašivanju biljaka.
Leptiri imaju još jednu veliku vrijednost. Većina ljudi u šarenim leptirima vidi ljepotu prirode, što ih uvelike uveseljava. Leptiri povoljno utječu na čovjekovu percepciju prirode jer ih on poistovjećuje s ljepotom i uživanjem u prirodi.
Osjetljivi i nježni kakvi jesu, leptiri trebaju našu pomoć kako bi opstali.
Foto: Domagoj Sever