Narančasti bradavičar (Triodia sylvina) rasprostranjen je u većemu dijelu Europe, pa sve do Male Azije i Kavkaza. Vrsta je na području Europe, pa tako i Hrvatske, najrasprostranjeniji predstavnik bradavičara.
Nastanjuje suhe i vlažne travnjake, rubove šuma, vrtove i parkove.
Predstavljamo vam šesto minutni video o orhidejama Hrvatskog zagorja. Tijekom 2020. godine snimani su kadrovi 24 vrste orhideja te staništa na kojima one rastu na području Strahinjčice i Ivančice. Video prikazuje raskoš i bogatstvo samoniklih orhideja te ljepotu krajolika Hrvatskog zagorja.
Planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
Zimski san ili hibernacija biološka je pojava, odnosno stanje slično snu u koje zapadaju određene vrste životinja za vrijeme hladnog dijela godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije sudjeluje na online edukativno zabavnom događaju pod nazivom ‘Virtualni dani otvorenih vrata EU projekata’, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na posebno kreiranoj platformi u razdoblju od 13. do 22. studenoga 2020. godine, kao virtualni posjetitelji moći ćete sudjelovati u prijenosima uživo, radionicama,…
Kad šećete po prirodi, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u skupini, hodajte jedno iza drugoga kako biste u što većoj mjeri štitili vegetaciju koja se nalazi uz stazu. Neka prirodni krajolici ostanu prirodni i nakon vašega posjeta. Ne berite i ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampirajte samo na za to predviđenim mjestima, najmanje 100 m od vodenih površina
Zimsko razdoblje odlikuje se smanjenim temperaturama i nedostatkom vegetacije za ishranu i polaganje jaja te najveći broj vrsta u to vrijeme prezimljuje, i to u različitim stadijima. Najčešće su to gusjenice ili kukuljice, koje se skrivaju u zemlji, pod korom drveća ili slojevima lišća, štiteći se od hladnoće i potencijalnih predatora.
U zemljama diljem svijeta, druga je polovina jeseni i lišće na listopadnom drveću postaje žuto, narančasto i crveno, prije nego što opadne. Ovaj sezonski fenomen nudi praznik za oči, ali i navodi mnoge da se pitaju zašto lišće mijenja boju te zašto opada. Prvo moramo znati što je list te koja je njegova uloga i tako ćemo doći do odgovora.
Odluka o privremenoj promjeni rada Ustanove
Natječaj je objavljen u Narodnim novinama NN 115/20.
