Tekst natječaja na primanje u radni odnos stručnog suradnika

U siječnju i veljači 2021. godine Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec došla je do otkrića da se u Malom Komoru u Općini Mače nalazi trenutačno najdulji speleološki objekt u Hrvatskom zagorju! Špilju su nazvali Sutinščica zbog istoimenog obližnjeg potoka koji je oblikovao cijelu dolinu Sutinskih Toplica.

Vrećari ove vrste najveći su u Europi. Kućicu grade od slame i okruglih dijelova lišća. Gusjenica cijeli svoj život provodi u vrećici, u kojoj se i zakukuljuje. Kukuljice obično nalazimo na osunčanim stranama listova grmlja i stabala ili na višim biljkama na travnjacima.

Planinski šareni dugoticalac (Nemophora ochsenheimerella) na području Hrvatske prvi je put zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ove godine obilježava se  Međunarodna godina speleoloških objekata i krša (International Year of Caves and Karst 2021). Krški tereni zauzimaju oko 20% površine Zemlje. U Hrvatskoj obuhvaćaju gotovo 50% površine, ne računajući krš u jadranskom podmorju.

Započeo je projekt izrade Planova upravljanja za Natura 2000 područja Krapinsko-zagorske županije kojima upravlja Javna ustanova „Zagorje zeleno“ u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.

Ustanova ima novi logotip i skraćeni naziv „Zagorje zeleno“. Novi logotip komunicira temeljne vrijednosti Javne ustanove Zagorje zeleno kroz jednostavnu, toplu i razigranu vizualizaciju simbola Srca pretočene u jedinstveni, karakterističan ekosustav zagorskoga krajobraza.

2. veljače je Svjetski dan vlažnih staništa. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencije obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.

Leptiri su aktivni danju, kad se većinom zadržavaju na cvjetovima poljske prženice, katkad i po više njih na jednome cvijetu. Slabi su letači i lete samo na kraće udaljenosti. Moguće je da zbog intenzivnije uporabe ili zapuštanja travnjaka ova vrsta polako nestaje s područja Krapinsko-zagorske županije.

Zlatni bradavičar (Phymatopus hecta) rasprostranjen je na području srednje i sjeverne Europe i čitave Azije. Na području Hrvatske, pa tako i Krapinsko-zagorske županije, rijetka je vrsta.  Nastanjuje nizinske i srednje visoke kontinentalne listopadne šume s bogatim podrastom, u kojima rastu borovnice i paprati.