Bez šume nema života

Šume su puno više od skupine stabala. One su dom tisućama biljaka i životinja, čuvaju tlo i vodu, pročišćavaju zrak i pomažu nam u borbi protiv klimatskih promjena. Šume su važan dio prirodne ravnoteže – a njihovo očuvanje znači ulaganje u zdraviju budućnost svih nas.

Šume pružaju staništa širokomu rasponu biljnih i životinjskih vrsta. Pritom su mnogo više od hrpe drveća! Podržavaju više od dvije trećine svjetske kopnene bioraznolikosti uključujući brojne ugrožene vrste. Svi životi tih organizama međusobno su povezani. Čak i mrtvo lišće koje prekriva šumsko tlo ima važnu ekološku ulogu obnavljanja hranjivih tvari u tlu, koje su biljkama potrebne za rast. Zbog snažne međuovisnosti cijeli ekosustav gubi ravnotežu kad se jedan dio izgubi.

Šume i drveće ključni su prirodni način ublažavanja klimatskih promjena; u idealnim uvjetima i kad nema većih poremećaja, šume pohranjuju više CO2 nego što ga ispuštaju; prirodni su ponori ugljika – apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga u svojim deblima, korijenju, granama i tlu. Svake godine svjetske šume apsorbiraju 16 milijardi metričkih tona CO2 – što je više od 40 % globalnih emisija fosilnih goriva.

Ali šume ne utječu na atmosferu samo svojom ulogom u regulaciji CO2. Šuma također pomaže u stvaranju oblaka koji reflektiraju Sunčevu svjetlost natrag u svemir. One također djeluju i kao prirodni klimatizacijski uređaji kad isparavanjem ispuštaju vlagu u zrak. Čak i oblik krošnje drveća ima složenu ulogu u kretanju vjetra i vremenskim okolnostima.

Šume pročišćuju zrak koji udišemo; osim što apsorbira ugljikov dioksid i proizvodi kisik, drveće uklanja štetne onečišćivače iz zraka.

Šume pomažu u stvaranju padalina i pročišćavaju vodu; drveće korijenjem upija vodu koja se poslije oslobađa kao vodena para iz lišća; ta se vodena para nakuplja u oblacima dok ponovno ne padne kao kiša, snijeg ili tuča. Drveće i druga vegetacija poboljšava kvalitetu vode smanjenjem erozije tla, smanjenjem otjecanja oborinskih voda i filtriranjem sedimenata i kemijskih zagađivača.

Šume nas štite od prirodnih katastrofa; drveće pomaže u sprječavanju klizišta držeći tlo i smanjujući snagu kiše na tlu. Šume stabiliziraju obale rijeka i smanjuju erozijsku snagu vode. Često su prirodne retencije u obrani od poplava.

Šume dokazano imaju zdravstvene blagodati — istraživanjima se potvrdilo da boravak u šumi pozitivno utječe na krvni tlak, srčanu funkciju i rad pluća. Samo 15 minuta hodanja u šumi poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i tjeskobu, a može i razbistriti um, smanjiti depresiju i odagnati negativne misli.

Šume su omiljena izletišta i igrališta za rekreaciju – one su mjesto zabave, uzbuđenja i inspiracije. Svake godine oko 8 milijardi ljudi posjećuje zaštićena područja prirode, od kojih su mnoga šumovita.

Šume su najprirodnije učionice na svijetu – učenje u šumi temelji se na senzibilizaciji osjetila, angažiranosti, akciji i avanturi te poticanju neposrednoga iskustva.

Šume imaju duhovnu i kulturnu vrijednost – neki se dijelovi šume smatraju svetim mjestima; određena stabla, biljke i životinje imaju simbolično značenje u određenim kulturama i religijama u kojima su često zastupljeni u umjetnosti, folkloru i tradicijskim običajima.

Šume znatno doprinose životu ruralnih područja. Poslovi povezani sa šumama osiguravaju zaposlenje i prihode milijunima ljudi. Mnoge vrste poslova ovise o šumama i njihovim resursima, od šumarskih, pilanskih i građevinskih radnika do planinarskih vodiča, lovnika, čuvara šuma i drugih.

Što treba znati o šumskim staništima u Krapinsko-zagorskoj županiji?

Šume u Krapinsko-zagorskoj županiji zauzimaju 35,5 % površine. Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta iznosi 45 647 ha, od čega se 80,4 % odnosi na privatne šume. Površina privatnih gospodarskih šuma iznosi 35 172 ha ili 77 % svih šuma u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Privatna šumska zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji šumoposjedi su manjih površina, potisnuti u prošlosti krčenjem i pretvaranjem u poljoprivredo zemljište, a znatniji kompleksi šuma nalaze se na Ivančici, u Maceljskome gorju i na Medvednici.

U Krapinsko-zagorskoj županiji ima približno 57 000 privatnih vlasnika šuma s više od 137 000 katastarskih čestica, prosječne površine čestice od svega 0,25 ha. U tako rascjepkanome šumskom kompleksu više su od drvoproizvodne uloge šuma važne njihove općekorisne funkcije, koje su višestruko veće i važnije od njihove sirovinske vrijednosti.

Kao opće prijetnje stanju privatnih šuma u Krapinsko-zagorskoj županiji najčešće se navode:

• znatni razmjeri ilegalnih i neracionalnih sječa
• zapuštenost i neuređenost šuma
• nekontroliran i mjestimično povećani unos stranih (alohtonih) vrsta
• mjestimično degradirano šumsko tlo
• velika dominacija graba u nekim sastojinama.

U biološkome smislu kao dugoročno najozbiljnija prijetnja navodi se da su na mnogim mjestima šumske zajednice u velikoj mjeri izgubile tipičan floristički sastav.

Kako možemo pomoći šumama?

Zaštita šuma ne počinje negdje daleko – možemo joj pridonijeti i svojim svakodnevnim navikama.

• Čuvajmo šumu kada je posjećujemo. Ne ostavljajmo otpad, ne oštećujmo stabla i držimo se označenih staza.
• Smanjimo nepotrebnu potrošnju papira. Koristimo papir racionalno i reciklirajmo ga kada je to moguće.
• Birajmo proizvode odgovornog podrijetla. Kod proizvoda od drva i papira možemo obratiti pozornost na certifikate koji potvrđuju odgovorno gospodarenje šumama.
• Podržimo projekte pošumljavanja i zaštite prirode. Sudjelovanje u lokalnim akcijama može biti jednostavan, ali vrijedan doprinos.
• Učimo i druge. Što više znamo o šumama i njihovoj ulozi, lakše ćemo ih čuvati.

Šume su složeni ekosustavi koji su se razvijali desetljećima i stoljećima. Ne možemo ih zamijeniti samo sadnjom novih stabala. Zato je naš prvi korak – čuvati postojeće šume, obnoviti one koje su oštećene i odgovorno upravljati šumskim resursima.

Jer kada čuvamo šume, čuvamo bioraznolikost, vodu, tlo, klimu i prostor u kojem možemo živjeti kvalitetnije.

Više o toj temi možete pročitati u Vodiču za šumovlasnike – Očuvanje bioraznolikosti u privatnim šumama na linku: https://www.zagorje-priroda.hr/publikacija/vodic-za-sumovlasnike-ocuvanje-bioraznolikosti-u-privatnim-sumama/

Ilustracija: Mirela Ivanković Bielen