Biološko-ekološko i prostorno vrednovanje spomenika parkovne arhitekture – park oko dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije održati će dana 07. studenoga 2007. godine u Mariji Bistrici prezentaciju projekta koji se provodio u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom „Biološko-ekološko i prostorno vrednovanje spomenika parkovne arhitekture – Park oko dvorca u Mariji Bistrici“Cilj projekta je inventarizacija biološko-ekološkog stanja (biodiverziteta) i prostorna valorizacija navedenog parka. Tijekom provedbe projekta izvršena je izmjera svakog pojedinog stabla koje je locirano pomoću GPS uređaja, utvrđene su granice zaštićenog područja te prostorni položaj dvorca, vrtno arhitektonskih elemenata i vegetacije. Svi podaci su geokodirani i ucrtani na kartu.Na osnovu dobivenih i iskazanih rezultata moći će se dalje provoditi edukativno-obrazovno i turističko vrednovanje zaštićenog područja kao i planirati njegovo ponovo uređenje uvažavajući elemente temeljene na povijesnoj matrici.Nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, perivojem skriven od pogleda, nalazi se ovaj prekrasan dvorac u kojem živi barunica Ruth Hellenbach sa svojom obitelji. Jedan je to od malobrojnih dvoraca u Hrvatskom zagorju i Hrvatskoj u kojem se uspio održati kontinuitet življenja i potpuno očuvati interijer onakav kakav je bio i u prošlom stoljeću. U Mariji Bistrici prizemni je klasicistički dvorac s portikom na glavnom, zapadnom pročelju. Jednostavan i elegantan klasicistički koncept pročelja, ali i tlocrtne organizacije, svrstavaju taj dvorac među najljepše i najvrednije dvorce u Hrvatskoj. Dokaz tome je i njegova pripadnost visokoj spomeničkoj kategoriji I/0.Perivoj oko dvorca nastao je nakon izgradnje dvorca, oko sredine 19. stoljeća. Klasicistička koncepcija prepoznaje se po simetričnoj kompoziciji parkovnog prostora. Tri staze vodile su od glavnog puta do dvorca. Ulaz u dvorac bio je na suprotnoj, istočnoj strani. Kolni pristup dvorcu vodio se sa južne strane perivoja i tako ga dijelio od gospodarskog kompleksa. Perivoj je bio velik oko 1,4 hektara. Uz glavni put i uz jednu od tri prilazne staze postojao je drvored kojeg danas više nema. Prezentacija projekta navedenog u naslovu održana je 7. studenog 2007. godine u Mariji Bistrici od strane autora projekta izv.prof.dr.sc. Željko Španjol, u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije.
pdf book
pdf book
pdf book