U današnje vrijeme, kad su zbog intenzivnoga uređivanja parkova, voćnjaka, šuma i ostalih staništa prirodne duplje postale prava rijetkost, kućice za ptice mogu znatno doprinijeti zaštiti i povećanju broja ptica dupljašica kao što su velika sjenica, plavetna sjenica, crnoglava sjenica, jelova sjenica, čvorak, brgljez, djetlići, žune, golub dupljaš i neke vrste sova i ćukova.
Javna ustanova Zagorje zeleno u suradnji sa Općinom Radoboj provela prve proljetne radove u Radobojskom trnacu koji su se sastojali od orezivanja voćaka, uređivanja gredice sa perunikama te postavljanja drvenog kompostera sa biootpad.
Ove godine Javna ustanova u suradnji s Općinom Radoboj odlučila sudjelovati u ovoj akciji, zasađeno je pet sadnica hrasta na Strahinjčici iznad Radoboja, kod lovačkog doma u blizini Planinarsko – poučne staze Putovima orhideja.
Uz rub ceste postavljena je mobilna ograda dužine 350 m koja bi trebala spriječiti prelazak žaba preko ceste i usmjeriti ih prema ispustu ispod ceste tako da one sigurno stignu do obližnjeg jezera te prema kantama koje su ukopane u zemlju.
Tekst natječaja na primanje u radni odnos stručnog suradnika
U siječnju i veljači 2021. godine Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec došla je do otkrića da se u Malom Komoru u Općini Mače nalazi trenutačno najdulji speleološki objekt u Hrvatskom zagorju! Špilju su nazvali Sutinščica zbog istoimenog obližnjeg potoka koji je oblikovao cijelu dolinu Sutinskih Toplica.
Vrećari ove vrste najveći su u Europi. Kućicu grade od slame i okruglih dijelova lišća. Gusjenica cijeli svoj život provodi u vrećici, u kojoj se i zakukuljuje. Kukuljice obično nalazimo na osunčanim stranama listova grmlja i stabala ili na višim biljkama na travnjacima.
Planinski šareni dugoticalac (Nemophora ochsenheimerella) na području Hrvatske prvi je put zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Ove godine obilježava se Međunarodna godina speleoloških objekata i krša (International Year of Caves and Karst 2021). Krški tereni zauzimaju oko 20% površine Zemlje. U Hrvatskoj obuhvaćaju gotovo 50% površine, ne računajući krš u jadranskom podmorju.
