Geološka građa Značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora
Geološka prošlost značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora stara je gotovo 300 milijuna godina. Paleozojski pješčanjaci, siltiti i šejlovi na površini su otkriveni samo na najizdignutijim dijelovima Risvičke i Cesarske gore, dok su najveći dijelovi gora izgrađeni od mezojskih karbonatnih stijena. Među njima prevladavaju dolomiti srednjeg i gornjeg trijasa. To su masivne ili debelo uslojene stijene sive boje, siromašne fosilnim sadržajem. Osim dolomita unutar trijaskih naslaga mogu se naći vapnenci, lapori pješčenjaci i rožnjaci.
Tijekom tako duge geološke prošlosti pojavljivali su se i nestajali kontinenti i oceani, a tropske su se vrućine izmjenjivale s ledenim dobima. Pritom se drastično mijenjao i živi svijet. Pojavile su se brojne nove biljne i životinjske porodice, a mnoge su istodobno zauvijek nestale. Dio tih burnih događaja zapisan je i u stijenama koje grade Risvičku i Cesarsku goru. Tu su nekada lutale ili plivale danas nepostojeće životinje poput trilophodona, srodnika mamuta i slona s četiri kljove; megalodona, divovskog morskog psa dužine do 15 m, koji je izumro prije 1,5 milijuna godina; ili amonita, glavonošca koji je bio čest stanovnik trijaskog mora te je izumro zajedno s dinosaurima. Fosilni školjkaši iz plićih dijelova Parathetysa, poput Chlamysa, ili fosilni listovi iz razdoblja srednjeg miocena, tek su dio zapisa prošlosti utisnutog u stijene…
Bogata fosilna zajednica školjkaša i puževa svjedoči nam da se prije 15-11 milijuna godina na području Cesarskog brda prostiralo Paratethys more, a prije 11-6 milijuna godina boćato jezero poznato pod nazivom „Panonsko more“.
Područje neposredno uz rijeku Sutlu djelomično prekrivaju aluvijalni nanosi rijeke koji se sastoje od pijeska, praha i gline.
