Kako leptiri preživljavaju hladnoću?
Zimsko razdoblje odlikuje se smanjenim temperaturama i nedostatkom vegetacije za ishranu i polaganje jaja te najveći broj vrsta u to vrijeme prezimljuje, i to u različitim stadijima. Najčešće su to gusjenice ili kukuljice, koje se skrivaju u zemlji, pod korom drveća ili slojevima lišća, štiteći se od hladnoće i potencijalnih predatora. Manji broj prezimljuje u stadijima jajašca ili odraslog leptira npr. obični žučak (Gonepteryx rhamni) ili danje paunče (Aglais io) koji tada imaju smanjenu metaboličku aktivnost. Pojavu preživljavanja zimskog razdoblja odraslih jedinki zovemo hibernacijom, za razliku od estivacije koja omogućuje preživljavanje dugih i sušnih ljeta.
Neke vrste noćnih leptira iznimno su dobri letači te mogu letjeti na velike udaljenosti. Pojedine vrste mogu letjeti s jednoga na drugi kontinent. Razlozi letenja na velike udaljenosti su nedostatak hrane, promjene godišnjih doba ili duljine dana, traženje novih staništa, biljaka hraniteljica ili ženka. Vrste koje se sele najdalje su oleandrov ljiljak (Daphnis nerii) i mrtvačka glava (Acherontia atropos). Oni u povoljnim uvjetima mogu migrirati iz naših krajeva do južne Afrike ili srednje Azije. Za mrtvačku glavu utvrđeno je da u povoljnim uvjetima u pet dana može preletjeti čak 5000 km, od Europe do južne Afrike. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na sovici gami (Autographa gamma) pokazalo je da svake 3 – 4 godine na proljeće doleti od 200 do 250 milijuna tih leptira, a nakon razmnožavanja, ujesen, prema jugu vraća ih se čak između 500 milijuna i milijardu.
Vrste koje prezime u stadiju kukuljice imaju manju proljetnu generaciju od onih koje prezimljuju u stadiju gusjenice. Trajanje stadija gusjenice je različito. Kod vrsta koje imaju više generacija godišnje, u razdoblju proljeće – jesen, stadij gusjenice traje nekoliko tjedana, obično oko mjesec dana. U slučaju kad leptir prezimljuje kao gusjenica njen život traje znatno duže, i do šest–sedam mjeseci.
Noćni leptiri livadni prelci prezimljuju u stadiju jaja iz kojih se gusjenice izliježu u proljeće. Veliko noćno paunče prezimljuje u stadiju kukuljice u čvrstome svilenom smeđem zapretku. Kukuljica malog noćnog paučeta prezimljuje u zapretku skrivena u vegetaciji, a može prezimiti i do šest godina ako su nepovoljni uvjeti. Noćni leptiri ljiljci prezimljuju u stadiju kukuljice u tlu.
Kukuljica bukvinoga nakaznika prezimljuje u čvrstome zapretku između listova na tlu. Medonjice prezimljuju u stadiju gusjenice. Gusjenica crne medonjice, koja prezimljuje, osjetljiva je na niske zimske temperature, zbog kojih često i ugiba. Gusjenice možemo susresti već u rano proljeće nakon topljenja snijega, kad su u potrazi za hranom.
Pamukova sovica ne prezimljuje u kontinentalnome području, nego u njega dolazi migracijom. Migracije pamukove sovice prate se čak i meteorološkim radarima. Pri migraciji leptiri slijede porječja većih rijeka i obale mora. Migracija je prouzročena nestankom hrane u južnim područjima i toplinskim valovima. Sovica gama migracijska je vrsta koja naseljava područje cijele Europe, ali zimu može preživjeti samo južnije od Alpa. Sjevernije zimu preživi samo u toplim područjima i u staklenicima.