Koje žabe spašavamo od stradavanja na prometnicama?
Tijekom migracije zbog razmnožavanja na prometnicama najviše stradavaju smeđe krastače (Bufo bufo).
Smeđa krastača je jedna od najrasprostranjenijih europskih vrsta vodozemaca jer je prilagodljiva i tolerira različite uvjete staništa. Ona je najveća europska krastača. Ima zdepasto tijelo i kratke noge, nema rep i zube, a zjenice su joj vodoravne dok je oko bakrene boje. Jedinke smeđe krastače imaju bradavičastu kožu sa upečatljivim ispupčenjima iza glave koja se nazivaju parotoidne žlijezde koje predstavljaju nakupine otrovnih žlijezda koje ju štite od prodora štetnih tvari i predatora.
Smeđa krastača preferira kretanje hodanjem jer lopatične kosti nisu spojene, a kada je u opasnosti, može skakati u obliku kratkih skokova te je pretežno spora životinja.
Smeđa krastača je uglavnom noćna životinja, postaje aktivna u sumrak, a najaktivnija je tijekom kišnih noći dok tijekom dana većinom boravi na jednom određenom mjestu, skrivena ispod korijenja i lišća. Odrasle jedinke smeđe krastače se hrane uglavnom beskralješnjacima kao što su različiti kukci, puževi i gujavice te će pojesti svaki plijen koji mogu uhvatiti. Plijen love izbacivanjem ljepljivog jezika ili hvatanjem čeljustima, a nakon što ga uhvate, plijen najčešće cijeli progutaju. Budući da krastače nemaju rezonatore, glasaju se piskutavim zovom.
Zimi smeđe krastače hiberniraju skrivene u rupama ispod lišća i korijenja čiji ulaz zatvore zemljanim nasipom. Period hibernacije počinje u razdoblju od rujna do studenog, a završava u ožujku ili travnju kada migriraju do obližnjih mrjestilišta radi razmnožavanja.
Maksimalna dužina mužjaka, u Srednjoj Europi, iznosi 8-9 cm, a ženki 11-12 cm.
Mužjaci su mnogobrojniji te do mrjestilišta dolaze prvi. Iako najčešće čekaju ženke, ponekad se pokušavaju prihvatiti za njih prije nego što dođu do vode. Mužjaci se popnu ženkama na leđa te se uhvate u ampleksus i dodatno ga učvšćuju palčanim žuljevima tako da većina ženki dolazi na mrjestilište već noseći mužjaka na leđima. Budući da se smeđe krastače najčešće kreću sporo hodajući te na taj način prelaze velike udaljenosti, najčešće stradavaju na prometnicama.
Razmnožavanje smeđe krastače se odvija u obalnom dijelu mrjestilišta, uz vodeno bilje i korijenje. Ženka istodobno polaže jaja u dvije duge sluzave vrpce koje mogu nabubriti do 5 m dužine i 5-10 mm debljine te ih omata oko korijenja. Prilikom ispuštanja vrpci s jajima, mužjak ih oplođuje. Jaja bezrepaca su najčešće zaštićena želatinoznom tvari koja ih štiti od isušivanja. Jedna ženka položi oko 3000- 8000 jaja te odrasle jedinke napuštaju mrjestilište nekoliko dana nakon razmnožavanja.
Kako bi smanjili stradavanje smeđih krastača i drugih žaba na prometnicama Javna ustanova Zagorje zeleno tijekom ožujka i travnja provodi aktivnost sanacije crne točku za vodozemce u Štrucljevu na županijskoj cesti Sveti Križ Začretje – Zabok. Uz rub ceste postavljena je mobilna ograda dužine 350 m koja bi trebala spriječiti prelazak žaba preko ceste i usmjeriti ih prema ispustu ispod ceste tako da one sigurno stignu do obližnjeg jezera te prema kantama koje su ukopane u zemlju.