Međunarodna godina speleoloških objekata i krša 2021.
Ove godine obilježava se Međunarodna godina speleoloških objekata i krša (International Year of Caves and Karst 2021).
Krški tereni zauzimaju oko 20% površine Zemlje. U Hrvatskoj obuhvaćaju gotovo 50% površine, ne računajući krš u jadranskom podmorju. Poznati su po spiljama, jamama i površinskim reljefnim oblicima koji zajedno tvore spektakularne i neobične krajobraze na kojima živi i radi brojno stanovništvo. Nažalost, u mnogim dijelovima svijeta ti su krajobrazi nedovoljno prepoznati i vrednovani te iznimno ugroženi lošim postupcima. A njihove su vrijednosti brojne.
Najizrazitije krške pojave na području Krapinsko-zagorske županije nalazimo na Ivančici. Prema duljini kanala svi istraživani speleološki objekti su manjih dimenzija, u rasponu od 9 do 25 metara.
Na području Krapinsko-zagorske županije utvrđeno je i istraživano 12 objekata, od čega: 3 špilje, 2 jame i 7 krških izvora. Na području Županije nalazi se najdublja jama Ivančice, Hanžekova jama ukupne dubine 25,5 metara i duljine kanala od 25 metara. Jama je izrazito bogato zasigana, zasigurno najljepša na Ivanščici te pogodna za pravu troglobiontnu faunu uz bogatu troglofilnu faunu. Špiljska fauna Ivančice pripada alpsko-dinarskoj biogeografskoj regiji.
Sljedeći značajni speleološki objekt u Županiji su Židovske jame. S duljinom kanala od 95,8 m Židovske jame najdulja su špilja Krapinsko-zagorske županije. U njima je pronađen jedan od dvaju nalaza vrste pauka Troglohyphantes subalpinus u Hrvatskoj. Drugi je nalaz u jednome speleološkome objektu na Medvednici te ti nalazi predstavljaju najjužnije i najistočnije stanište ove vrste u Europi. Ta rijetka vrsta opisana je u sjevernome Tirolu u Austriji, a pronađena je i u Njemačkoj i Sloveniji. Židovske jame (HR2001190) dio su ekološke mreže Natura 2000 – špilje i jame zatvorene su za javnost i važno su stanište podzemne faune.
Krški krajobrazi osiguravaju:
- vodu za oko 10% svjetske populacije,
- desetke milijardi dolara godišnje koje se ostvaruju u turizmu,
- područja kulturne baštine kao rezultat života brojnih lokalnih zajednica u krškim područjima koje su neprocjenjive vrijednosti,
- staništa za rijetke, ugrožene i endemične pripadnike živog svijeta,
- znanja o našem okolišu, klimatskim promjenama, mineralnim resursima, gospodarstvu, bitna i za potragu za životom na drugim planetima.
Speleološki objekti (spilje i jame) i krški krajobrazi vrlo su osjetljivi na onečišćenje, prekomjernu upotrebu prirodnih resursa i prostora, uništavanje i loše upravljanje. Jedan od glavnih razloga je slabo poznavanje prirode njihovog nadzemlja i podzemlja.
Međunarodna godina speleoloških objekata i krša međunarodni je projekt čiji je cilj podučiti javnost o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Organizira ga Međunarodna speleološka unija (UIS), međunarodna organizacija za istraživanje, proučavanje i zaštitu speleoloških objekata i krša koju čini 55 zemalja članica, a među njima i Hrvatska.
Foto: Tamara Čuković