Monitoring crne žune

Javna ustanova provela je tijekom travnja monitoring crne žune (Natura 2000 vrste) na području Krapinsko-zagorske županije. Zabilježili smo crnu žunu na području Macelja, Strahinjščice i Ivanščice. Glavni cilj monitoringa je pratiti promjene u veličini populacije i rasprostranjenosti vrste. Podaci prikupljeni monitoringom koriste se za ocjenu stanja očuvanosti vrste temeljem Direktive o pticama.
U Hrvatskoj, crna žuna obitava u svim tipovima starih šuma u svim biogeografskim regijama, ali nema je u primorju i otocima (vjerojatno zbog nepostojanja visokih starih šuma). Njezina pojavnost ovisi o veličini i starosti šume: nema je ili je neredovita u ispresijecanim šumama ili šumarcima kao ni u šumama koje su mlađe od 40 godina i koje nisu u blizini starije šume. Populacije su najgušće u alpinskoj regiji gdje uglavnom nastanjuje bukove i bukovo-jelove šume.
Nastanjuje sve tipove starih miješanih i vazdazelenih šuma u alpinskoj i borealnoj zoni isto kao i nizinske listopadne šume. Trebaju im stara raspadajuća stabla i panjevi za hranjenje te visoko drveće za gniježđenje i odmor.
Crna žuna je najveća ptica iz porodice djetlovki u Hrvatskoj. Prepoznatljiva je po crnoj boji perja, te crvenim tjemenom i kukmom kod mužjaka te crvenim zatiljkom kod ženki. Ključna je vrsta u europskim šumama jer je jedina vrsta ptice koja radi velike rupe za gniježđenje koje kasnije (sekundarno) koriste druge dupljašice.
Razdoblje gniježđenja traje od travnja do srpnja, u duplji koju izdubi u visokom stablu na visini od 4-25 metara. Duplja je duboka do 60 cm, promjera oko 11 cm. U nju polaže 4-6 jaja na kojima leži 12-14 dana. Hrani se ličinkama i odraslim mravima te kornjašima koji žive u kori drveća. Njih vješto vadi dugačkim ljepljivim jezikom koji je na vrhu opskrbljen rožnatim izdancima. Hrani se i na tlu, skakućući po trulim trupcima koje otvara udarcima velikog snažnog kljuna.
Crna žuna trenutno nije ugrožena (sukladno IUCN kriterijima), ali je pod stalnim pritiskom i potencijalno je ugrožena ako bi se pritisci nastavili. Čimbenici koji ju ugrožavaju su jednaki kao i za druge šumske djetlovke i većinu drugih šumskih vrsta ptica: intenziviranje šumarske prakse (koje rezultira gubitkom starog drveća, kraćim razdobljima obnove šuma, uklanjanjem mrtvih stabala, smanjenjem broja vrsta drveća i strukturalne raznolikosti sastojina).