Noć šišmiša 2015.

U petak, 11. rujna 2015. godine Javna ustanova obilježila je Međunarodnu noć šišmiša na kojoj je sudjelovalo oko 30-tak djece predškolskog, školskog i srednjoškolskog uzrasta. Sudjelovali su učenici iz: OŠ Augusta Cesarca Krapina, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, OŠ Đurmanec, OŠ Radoboj i Srednja škola Krapina.
Radionica je bila edukativno- zabavnog sadržaja sa ciljem da svijet šišmiša približi djeci i prikaže im zašto je zaštita šišmiša važna. U prvom dijelu radionice održano je predavanje „Tajni život šišmiša“ gdje je stručnjakinja za šišmiše Mirna Mazija posjetiocima radionice prikazala građu šišmiša, upoznala ih sa čime hrane, gdje žive, kako se brinu za mlade, zašto su ugroženi i zašto ih trebamo štititi.
Nakon predavanja sudionici su odgovarali na pitanja vezana uz predavanje, a oni najbrži su bili nagrađeni. U kreativnom dijelu radionice, djeca su izrađivala ukrase od šišmiša, fotografirala su se na panou „Ja šišmiš“ i bila su oslikana sa šišmiš tetovažama.
Zadnji dio radionice preselio se na jezero Dolac do kojeg su sudionici tražili šišmiše bat- detektorom. Na jezeru je Zrinka Domazetović, biologinja i stručnjakinja za šišmiše, mlade sudionike dočekala sa mrežom za hvatanje šišmiša u koju se ulovio širokouhi mračnjak. Svaki od sudionika imao je priliku vidjeti šišmiša sa raširenim krilima izbliza.
S puno dojmova rastali smo se u nadi kako će ova i buduće aktivnosti doprinijeti rušenju predrasuda i podizanju svijesti o potrebi očuvanja šišmiša. Od srca zahvaljujemo svima na sudjelovanju!
Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Možemo ih vidjeti u sumrak i noću kako lete gotovo posvuda. U prirodi oni žive u šumama gdje im stabla pružaju sklonište, na livadama te oko rijeka i jezera gdje piju vodu i hvataju kukce. Špilje, jame, pukotine stijena i napuštene rudnike najčešće koriste kao zimska skloništa, ali u njima borave i kada je toplo. Veliki broj ih živi u urbanim područjima gdje se sklanjaju po tavanima, podrumima, pukotinama u zidovima, crkvenim tornjevima.
Šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina iako imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji neprimjerenim zahvatima mijenja i uništava njihovo stanište, zagađuje okoliš korištenjem pesticida što utječe na velik broj jedinki. Šišmiši su jedini neprijatelji noćnim kukcima od kojih su mnogi i štetnici, zbog čega su šišmiši iznimno važni u regulaciji njihove brojnosti.