Obilazak eko-staze Cesarskom gorom i predstavljanje rezultata projekta istraživanja značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, 4. listopada 2014.

Eko-staza Cesarskom gorom namijenjena je ljubiteljima prirode različite dobi i interesa, s ciljem edukacije, rekreacije i podizanja ekološke svijesti. Eko-staza Cesarskom gorom nalazi se na zaštićenom području značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora.
Staza je kružna i duga oko 4.5 km, a uređena je 2004. godine od strane Osnovne škole Antuna Mihanović Klanjec i grada Klanjca. Od 2006. godine za stazu se brine ekološka udruga Japica. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Krapinsko-zagorske županije nadopunila je stazu novim sadržajima u obliku edukativnih tabli. Uz stazu je postavljeno 8 edukativnih tabli s informacijama o biljnom pokrovu, životinjskom svijetu, fosilnom bogatstvu te ostalim zanimljivostima šireg područja Cesarske gore, kako bi se naglasila vrijednost i značaj tog područja.
Edukativne table postavljene duž staze:
1. Biljni pokrov Cesarske gore
2. Kukci
3. Vodozemci i gmazovi
4. Priča o Cesargradu
5. Ptičja raznolikost
6. Šareni svijet leptira
7. Mali sisavci i lišajevi
8. Geološka građa Cesarske gore
Podloga za izradu sadržaja tabli bilo je istraživanje i inventarizacija biološke raznolikosti na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora koje je provela udruga BIOM. Boris Lauš, član udruge BIOM, predstavio je rezultate navedenog projekta. U periodu od listopada 2012. do kolovoza 2013. na području značajnog krajobraza inventarizirani su danji leptiri, saproksilni kornjaši, ptice, vretenca, mali sisavci te lihenoflora. Istraživanjem je utvrđena prisutnost 68 svojti danjih leptira, 30 vrsta saproksilnih kornjaša, 12 vrsta vretenaca, 8 vrsta malih sisavaca, 71 vrsta ptica te 37 vrsta lišajeva.
Ukupni broj zabilježenih danjih leptira na ovome području odgovara udjelu od oko 34 % vrsta koje se pojavljuju u fauni danjih leptira Hrvatske. Među zabilježenim svojtama na području značajnog krajobraza Zelenjak nalazimo dvije nedovoljno istražene svojte (DD – data deficient) – Pieris brassicae i Melitaea aurelia, šest utvrđenih svojti ovog područja je gotovo ugroženo (NT – near threatened) – Heteropterus morpheus, Papilio machaon, Lycaena dispar, Scolitantides orion, Polyommatus thersites i Apatura ilia, a jedna vrsta se smatra osjetljivom (VU – vulnerable) – Phengaris arion. Iako je područje površinski malo, sadrži nekoliko tipova staništa što odgovara danjim leptirima, rezultat čega je velik broj zabilježenih vrsta.
Također, od 30 zabilježenih vrsta saproksilnih kornjaša njih se 16 nalazi na Crvenom popisu saproksilnih kornjaša Europe. Najvažniji su nalazi običnog jelenka (Lucanus cervus), velike hrastove strizibube (Cerambyx cerdo), mrke strizibube(Morimus funereus)i alpske strizibube (Rosalia alpina). Navedene vrste se nalaze u Prilogu II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore EU te su vrlo važan faunistički element istraživanog područja.
Istraživanjem je utvrđeno i 12 vrsta vretenaca, što iznosi oko 18 % vrsta koje se pojavljuju u fauni vretenaca RH. Kako većina vrsta vretenaca preferira stajaće slatkovodne ekosustave, ovi rezultati nisu iznenađujući. Među zabilježenim vrstama, vrsta veliki kralj (Aeshna grandis) nalazi se na Crvenom popisu vretenaca Hrvatske kao ugrožena svojta (EN) i zakonski je zaštićena kao strogo zaštićena zavičajna svojta.
Tijekom istraživanja ukupno je zabilježena 71 vrsta ptica, od kojih je 8 vrsta gnjezdarica koje se nalaze na Dodatku I Direktive o pticama EU. Po prvi put je zabilježeno gniježđenje ušare (Bubo bubo) na području sjeverozapadne Hrvatske. Druge značajne gnjezdarice su škanjac osaš (Pernis apivorus), sivi sokol (Falco peregrinus), leganj (Caprimulgus europaeus), crna žuna (Dryocopus martius), siva žuna (Picus viridis), te rusi svračak (Lanius collurio) i bjelovrata muharica (Ficedula albicollis).
Terenskim istraživanjima potvrđena je i prisutnost 8 vrsta malih sisavaca od kojih je njih šest iz porodice glodavaca i dvije iz porodice kukcojeda. Puh orašar (Muscardinus avellanarius) strogo je zaštićena zavičajna divlja svojta te se nalazi na popisu ugroženih vrsta sisavaca Hrvatske kao gotovo ugrožena. Šumska rovka (Sorex araneus), sivi puh (Glis glis) i vjeverica (Sciurus vulgaris) zaštićene su zavičajne divlje vrste.
Na proučavanom području pronađeno je i 37 vrsta lišajeva iz 13 porodica. Dvije se zabilježene vrste (Evernia prunastri i Pseudevernia furfuracea) nalaze na Crvenom popisu lišajeva Hrvatske u kategoriji najmanje zabrinjavajućih (LC). Kako Hrvatsko zagorje ima prilično slabo istraženu lihenofloru, ovakav je doprinos poznavanju lihenoflore ovog područja iznimno značajan.
Zaštićeni krajobraz Zelenjak-Risvička i Cesarska gora odlikuje se malim područjem, ali bogatim raznovrsnim staništima i vrstama biljaka i životinja. Mnoge zabilježene vrste su zaštićene nacionalnim i međunarodnim propisima, a dobar dio njih se može svrstati u nekoliko kategorija ugroženosti. Stoga možemo zaključiti da se radi o vrlo vrijednom području čije stanje treba pratiti kroz buduće razdoblje kako bismo sačuvali ovakvo bogatstvo i za sljedeće naraštaje.