Održana radionica „Ribe rijeke Sutle“

U organizaciji Javne ustanove, a uz pomoć ribolovnog društva Sutla iz Klanjca, u srijedu 30. ožujka u Klanjcu održana je radionica „Ribe rijeke Sutle“ u na kojoj su predstavljeni rezultati istraživačkog projekta Monitoring Natura 2000 vrsta riba u rijeci Sutli. Rezultate su predstavili dr.sc. Zoran Marčić i doc.dr.sc. Marko Čaleta, članovi Hrvatskog ihtiološkog društva nakon čega je slijedila praktična demonstracija načina određivanja Natura 2000 vrsta riba. Provedbu navedenog projekta sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Cilj istraživanja bio je utvrditi precizniju zonaciju ribljih vrsta u rijeci Sutli te procijeniti veličine njihovih populacija i stupnjeve istraženosti s posebnim naglaskom na Natura 2000 vrste. Istraživanje je tijekom 2015. godine provedeno na 12 lokacija na rijeci Sutli na području Krapinsko-zagorske županije.
Rijeka je Sutla iznimno bogata rijeka vrstama riba. S ukupno 42 vrste zabilježene u slijevu Sutle u samo 92 km toka je prilično velik broj što dodatno ukazuje na potrebu očuvanja rijeke Sutle. Sa uključenim podacima u sklopu nacionalnog inventarizacijskog projekta (NIP), monitoringa Hrvatskih voda te istraživanjem provedenim 2010. godine, rijeka Sutla postala je jedna od najbolje istraženih rijeka u Hrvatskoj.
Ovim projektom zabilježene su 25 vrsta riba od kojih su 22 su autohtone, a 3 vrste su alohtone (unesene) u naše vodotoke: babuška, bezribica i sunčanica.
Najbrojnija vrstama je porodica Cyprinidae zastupljena s 16 vrsta što čini 64% svih zabilježenih vrsta. Brojem vrsta slijede porodice Cobitidae (tri vrste) i Percidae (dvije vrste), dok su preostale porodice zastupljene samo s po jednom vrstom. Porodica Cyprinidae nije samo najbrojnija zabilježenim vrstama, već i ukupnim brojem ulovljenih jedinki s 3068 ulovljenih jedinki što čini više 94% ulova. Najbrojnija vrsta na čitavom području istraživanja je dvoprugasta uklija.
U istraživanom odsječku rijeke Sutle dvije su vrste eudominantne (dvoprugasta uklija i klen), tri su subdominantne (potočna mrena, gavčica i obična krkuša), tri su recendentne (uklija, mrena, bjeloperajna krkuša), pet subrecendentne (brkica, Keslerova krkuša, bodorka, zlatni vijun i veliki vijun), dok je preostalih 12 vrsta sporadično.
Iako populacije NATURA 2000 vrsta ne čine veliki udio u populacijama na državnoj razini, rijeka je Sutla iznimno važno područje za njihovo očuvanje jer u relativno maloj rijeci nalazimo čak 12 NATURA 2000 vrsta. Sutla kao dio ekološke mreže Natura 2000 važna je za očuvanje 8 vrsta riba (Barbus balcanicus – potočna mrena, Cottus gobio- peš, Eudontomyzon vladykovi – dunavska paklara, Rhodeus amarus – gavčica, Romanogobio kessleri – Keslerova krkuša, Romanogobio uranoscopus – tankorepa krkuša, Zingel streber – mali vretenac, Cobitis elongata – veliki vijun). Natura 2000 čine gotovo 20% jedinki u uzorku.
U rijeci Sutli obitava 6 endemskih vrsta Dunavskog bazena, i to su: mali vretenac, dunavska paklara, dunavska krkuša, bjeloperajna krkuša, veliki vijun i plotica. Iako se neke od ovih vrsta ne mogu smatrati isključivo dunavskim endemima, najveći dio njihovog areala rasprostranjenosti je ipak Dunav s pritocima.
Najveći utjecaj na ihtiofaunu rijeke Sutle vjerojatno ima upravo onečišćenje vode tj. stalni antropogeni pritisak, pregrađivanje vodotoka, kanaliziranje te strane i invazivne vrste.
Kako je najveći utjecaj na rijeku Sutlu zagađenje, najveća se pažnja mora posvetiti upravo smanjivanju unosa organske tvari, naročito otpadnih voda. Osim toga, potrebno je i kontrolirati unos gnojiva na poljoprivrednim zemljištima oko rijeke Sutle jer ispiranjem velika količina hranjivih tvari dolazi u rijeku i podiže joj stupanj trofije.
Posebna se pažnja treba posvetiti i prilikom poribljavanja okolnih ribolovnih voda kako se strane i invazivne vrste ne bi greškom i nepažnjom dospjele u otvorene vode. Od presudne je važnosti uspostava suradnje sa športskim ribolovnim društvima te međudržavna suradnja s ciljem održavanja povoljnog stanja očuvanosti rijeke Sutle.