Predstavljen projekt istraživanja flore na Strahinjščici

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije i Gradska knjižnica Krapina organizirale su 14. studenog 2012. godine predstavljanje rezultata projekta „Istraživanje zajednica brdskih travnjaka te zaštićenih i rijetkih biljnih svojti u sastavu zajednica stijena i termofilnih šuma i šikara s prijedlogom zonacije NATURA 2000 na širem području Strahinjščice“.
Javna ustanova u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirala je provedbu navedenog projekta s ciljem analize florističkog sastava biljnih zajednica kako bi se utvrdio stupanj ugroženosti i definirale mjere zaštite i očuvanja zabilježenih svojti i staništa na širem području Strahinjščice. Na osnovu rezultata istraživanja moći će se provesti valorizacija, procijeniti vrijednost i ukazati na stanje, ugroženost te predložiti važna područja za nacionalnu mrežu Natura 2000 staništa. Rezultate je predstavila prof. Liljana Borovečki-Voska, autorica projekta.
Na Strahinjščici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, pa je njezino uže područje na osnovu bogate i raznovrsne flore i vegetacije odabrano kao jedno od 94 botanički važnih područja u Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno tijekom 2011. i 2012. godine na 30 ploha na području Strahinjščice. Ovim projektom istražene su zajednice pukotina stijena, travnjaci Sadlerove šašike i termofilne hrastove šume i šikare, zajednice suhih i polusuhih brdskih travnjaka razreda Festuco-Brometea te travnjaci tvrdače i mozaik-kompleks suhe vrištine i travnjaka tvrdače.
Na Strahinjščici je zabilježeno oko 1045 biljnih vrsta, 5 endema, 80 vrsta s nacionalne Crvene liste, 87 strogo zaštićenih i 194 zaštićene vrste iz čega je vidljivo da relativno malo geografsko područje (oko 60 km2) ima veliku raznolikost pripadajućeg biljnog pokrova. Razlog tome je specifičan geografski položaj gore, litoralna građa i sastav tla te reljef, koji su omogućili stvaranje tako raznolikih staništa. Zahvaljujući djelovanju čovjeka održala su se staništa poput pašnjaka, livada, vinograda, oranica, vrtova i voćnjaka.
Strahinjščica je jedan veliki orhidejski vrt jer su na tom području zabilježene čak 32 vrste i podvrste orhideja (kaćunovki).
Posebno valja naglasiti da su u mješovitim šikarama i šumama medunca i crnoga graba gotovo duž cijelog vršnog grebena Strahinjščice razvijene bogate populacije endemične vrste hrvatske perunike (Iris croatica).
Po svojoj botaničkoj vrijednosti posebno se ističu lokaliteti Pisane pećine, Poljane, Šušelj brijeg i Mala gora.
Livade na Šušelj brijegu i Maloj gori staništa su brojnih vrsta i jedinki orhideja. Između ostalih, ovdje je svoju ekološku nišu našla NATURA 2000 vrsta – jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum). Na Šušelj brijegu najveća je njena populacija na području čitave kontinentalne Hrvatske.
Na temelju analize nazočnosti zabilježenih svojti na odabranim lokalitetima na širem području Strahinjščice, vidljiva je iznimna botanička vrijednost cijele gore. Velika biološka raznolikost biljnog svijeta Strahinjščice koja je potvrđena ovih projektom, nit je vodilja i znak prepoznatljivosti da se skrene pozornost na važnost zaštite i očuvanja ovoga područja.
Predstavljanju projekta nazočili su djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, parka prirode Medvednica, parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje, regionalnog parka Kozjansko, osnovne škole Ksaver Šandor Gjalski iz Zaboka, osnovne škole Zlatar Bistrica, osnovne škole Raboboj, područne škole Jazvine te djelatnici općine Radoboj, Poljoprivredne savjetodavne službe i Šumarije Krapina.