Predstavljen projekt istraživanja ptica na području Bedekovčanskih jezera i rijeke Krapine

U četvrtak 7.veljače 2013. u Zlatar Bistrici održano je predstavljanje projekta “Inventarizacija ornitološki bitnih lokaliteta na području Krapinsko-zagorske županije – Porječje rijeke Krapine i jezera Bedekovčine“ kojeg je Ustanova u suradnji sa Društvom za ornitološka istraživanja „Tringa“ provodila tijekom 2012. godine.
Cilj projekta: utvrđivanja vrsta i brojnosti ptica, te stanje i očuvanost navedenih staništa, predlaganje mjera zaštite pojedinih staništa te edukacija lokalnog stanovništva o potrebi zaštite ornitofaune.
Istraživanje projekta proveli su Tomislav Blažev, Eduard Kletečki, Nataša Kletečki i Sara Blažev. Tijekom istraživanja utvrđeno je ukupno 77 vrsta ptica, od čega 47 gnjezdarica, 5 mogućih gnjezdarica i 25 negnjezdećih vrsta ptica. Od zabilježenih vrsta ptica 5 ih je novo zabilježenih za čitavo Hrvatsko zagorje. Od zabilježenih vrsta ptica 14 ih spada u Natura 2000 vrste, 27 vrsta u Crvenoj knjizi, 73 vrste zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode RH, 74 ih se nalazi na popisu Bernske konvencije, a 33 na popisu Bonske konvencije. Tri vrste nisu zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a jedna vrsta nije zaštićena niti jednim vidom zaštite.
Istraživanje je provedeno na četiri lokaliteta Bedekovčanska jezera te na porječju rijeke Krapine – Ušće, Korito i Mrtvice. Na Bedekovčanskim jezerima zabilježeno je 59 vrsta ptica, na lokalitetu Ušće 30 vrsta, na lokalitetu Korito 50 vrsta i na lokalitetu Mrtvice 38 vrsta.
Od ostale faune na tom području utvrđene su 24 svojte beskralježnjaka, te 16 svojti kralježnjaka. Za velikog alpskog vodenjaka, malog šišmiša i velikog šišmiša predložene su posebne mjere zaštite staništa na kojima su nađene te daljnja istraživanja.
Na lokalitetima je zabilježeno 57 biljnih vrsta uz rijeku Krapinu, 41 biljnih vrsta na mrtvicama i 38 biljnih vrsta uz Bedekovčanska jezera. Od kojih 11 pripada invazivnim stranim vrstama.
Na istraživanim lokalitetima većina ugroza vrstama i staništima posljedica su ljudskog djelovanja, a izvori ugroze su urbanizacija i industrijalizacija, divlja i neuređena odlagališta otpada, prometnice, kanaliziranje i oploćavanje obala rijeke, intenzivna sječa šuma, šumaraka i šikare, zasipavanje kanala, poljoprivredne djelatnosti, lovstvo i ribolov te umjetna rasvjeta.
Neke od predloženih mjera su saniranje izljeva otpadnih voda u rijeku Krapinu kod Bedekovčanskih jezera, čišćenje kanala koji spaja jezera s rijekom Krapinom, sprječavanje i zabrana sječe pojedinačnih starih stabala uz jezera i rijeku, saniranje ilegalnih odlagališta otpada te neuređeno smetlište grada Zaboka i nasuprot Lukoila kod srednjeg prilaza Velikom Trgovišću i dr.
Zahvaljujemo svim sudionicima na odazivu, a posebno domaćinima eko-udruzi „Lijepa Naša“ iz Zlatar Bistrice na pomoći pri organizaciji predstavljanja rezultata projekta “Inventarizacija ornitološki bitnih lokaliteta na području Krapinsko-zagorske županije – Porječje rijeke Krapine i jezera Bedekovčine“.