Predstavljeni rezultati projekta „Istraživanja biljnih zajednica brdskih travnjaka na južnim padinama Ivanščice“

U subotu, 10. svibnja u planinarskoj kući Belcegrad održano je predstavljanje rezultata projekta „Istraživanje biljnih zajednica brdskih travnjaka na južnim padinama Ivanščice“. Rezultate su predstavili Ljiljana Borovečki-Voska i Dubravko Šincek koji su projekt provodili tijekom 2013. godine.
Ciljevi projekta bili su kartiranje staništa i značajnih biljnih vrsta te kvalitativna i kvantitativna analiza florističkog sastava biljnih zajednica s naglaskom na ugrožene i zaštićene vrste.
Projektom je zabilježeno 345 biljnih vrsta na 28 ploha, od čega je 67 vrsta novozabilježenih za floru Ivanščice koja sada broji ukupno 690 vrsta. Zabilježeno je 3 endema od ukupno 5. Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske 2 vrste su ugrožene (EN), 11 vrsta je osjetljivo (VU), 11 vrsta je niskorizično (NT), a 1 vrsta ima najmanje zabrinjavajući (LC) stupanj ugroženosti.
Iz sastava flornih listi obrađenih ploha, brojnosti pojedinih značajnih vrsta te na osnovu općeg uvida u stanje na terenu proizlazi da su na pobrđima Ivanščice koja se nalaze unutar granica Krapinsko-zagorske županije u najvećoj mjeri razvijeni suhi do polusuhi travnjaci razreda Festuco-Brometea, reda Brometalia erecti. Travnjaci reda Brometalia erecti posebno su važni kao staništa bogata orhidejama (NATURA 2000 kod 6210, NKS: C.3.3.1.). Ivanščica koja je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, važna je za očuvanje povoljnog stanja takvih brdskih travnjaka.
Na nešto vlažnim lokalitetima s debljim slojem malo vlažnijeg tla u sastavu brometalnih zajednica u značajnoj mjeri pridolaze ili pak potpuno dominiraju srednjoeuropske livade košanice sa karakterističnim vrstama razreda Molinio-Arrhenatheretea. Na lokalitetu Siterice u Općini Lobor nalazi se dijelom vlažna, a dijelom mezofilna livada koja predstavlja stanište ugroženoj vrsti orhideje širokolisni kaćun (Dactylorhiza majalis).
Prema rezultatima projekta, vidljivo je da se svojom iznimnom bioraznolikošću ističu lokaliteti oko Starog Golubovca, poglavito ploha Slivje, zatim nekoliko ploha na pobrđima oko Belca, livade u vršnom dijelu Ivanščice: Vučikovec, Hanžica i Belige. Po izrazito bogatoj orhidoflori ističu se već spomenute suhe brdske livade i šikare na pobrđima oko Belca. Plohe Juranščina, Vokavina zasad su jedina zabilježena staništa kokice paučice (Ophrys sphegodes) na području zagorskih gora i njihovih pobrđa. Na plohi Juranščina, Rakita zabilježena je prva jedinka jadranske kozonoške (Himantoglossum adriaticum) na cijeloj Ivanščici. Radi se o NATURA 2000 vrsti čije su razvijene populacije već ranije otkrivene na području Strahinjščice i na pobrđima između Strahinjščice i Maceljskog gorja. Za pretpostaviti je da se radi o početku kolonizacije te vrste na Ivanščici jer su tijekom ovogodišnjeg terenskog istraživanja uočena brojna, pogodna staništa za tu vrstu.
Livade na Vučikovcu i Hanžici jedina su poznata staništa bazgovog kaćuna (Dactylorhiza sambucina) u Hrvatskom zagorju, a uz ovu ugroženu vrstu orhideje na istim su plohama, kao i na livadi na Beligama, zabilježene endemične vrste poput hrvatskog karanfila (Dianthus giganteus ssp. croaticus) , Sadlerove šašike (Sesleria sadlerana) i kranjskog šeboja (Erysimum carniolicum).
Kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Zagorju evidentan je problem zaraštanja travnjaka drvenastom vegetacijom. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog načina gospodarenja vidljivo je sve veće nadiranje drvenastih i grmolikih vrsta iz obližnjih šuma zbog čega se smanjuje površina travnjaka te oni postepeno nestaju. Jedan dio brdskih travnjaka pretvoren je u posljednje vrijeme u oranice, vinograde i voćnjake. Zbog svih navedenih razloga pojedine su vrste koje rastu na travnjacima, a poglavito orhideje, ugrožene zbog nestajanja njihovih staništa. Košnja i ispaša jedine su mjere koje mogu trajno očuvati travnjake koje se trebaju provoditi kontinuirano kroz suradnju vlasnika i institucija.
Osim toga, predstavljeni su rezultati monitoringa biljnih vrsta: velika sasa (Pulsatilla grandis), alpski jaglac (Primula auricula), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), bazgov kaćunak (Dactylorhiza sambucina) i ljetni jednolist (Ophioglossum vulgatum) koji se provodi od 2009. godine na 27 ploha na Ivanščici.
Prije samog predstavljanja, organiziran je obilazak eko staze Belice uz stručno vodstvo. Eko stazu Belice osmislili su i uredili učenici OŠ Belec. Ravnateljica Dijana Klasić uručila je zahvalnice za doprinos u zaštiti prirode i očuvanje biološke raznolikost u Krapinsko-zagorskoj županiji Božidaru Labašu, Loborskom ekološkom društvu, Verici Havoić, Ivanu Ištoku i Planinarskim društvima Belecgrad i Ravna gora Varaždin.