Prezentacija rezultata projekta istraživanje populacija i kartiranje staništa biljnih svojti na Ivanšćici, Krapinsko-zagorska županija
Ivanščica, kao najviša hrvatska planina sjeverno od Save, svojim položajem i visinom dominira nadaleko nad okolnim brežuljcima i ravnicama. Ipak, njezina gorska obilježja vršnog dijela su do sada privukla tek mali broj istraživača. Upravo tome možemo zahvaliti da je tako dugo skrivala mnoge botaničke zanimljivosti. Iako su kranjski ljiljan i alpski jaglac već stotinjak godina poznati u njezinoj flori, modra sasa, bazgov kaćunak i ljetni jednolist su tek nedavno otkriveni. Kada još k tome pribrojimo prošlogodišnje otkriće crvenog likovca i ovogodišnje otkriće blagajevog likovca i planinskog luka, te činjenicu da su biljne zajednice na njoj gotovo nepoznate, s pravom možemo tvrditi da je Ivanščica, iako jedna od najznačajnijih hrvatskih planina, ujedno i naša najmanje istražena planina. Uz sve to važno je naglasiti da je vršni dio Ivanščice dio Nacionalne ekološke mreže te da su istraživane vrste ujedno i kvalifikacijske vrste za to područje. Sve gore navedeno rezultiralo je pokretanjem projekta istraživanja Ivanščice.
Svojte u projektu odabrane su temeljem dva kriterija i to prema postanku njihovih staništa te stupnju i uzrocima ugroženosti.
Prva skupina odabranih svojti koju čine modra sasa (Pulsatilla grandis), alpski jaglac (Primula auricula) i kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) raste na otvorenim travnatim padinama prirodnog postanka. Obzirom da su im populacije relativno male, a staništa se često nalaze u uz planinarske staze, ugrožene su uglavnom zbog nekontroliranog branja od strane sakupljača cvijeća.
Drugoj skupini svojti: bazgov kaćunak (Dactylorhiza sambucina) i ljetni jednolist (Ophioglossum vulgatum) zajednička su antropogena livadna staništa, zbog čijeg su prestanka košnje i zaraštavanja navedene svojte također suočene sa prijetnjom lokalnog izumiranja.
Ovim istraživanjem stvorena je baza za daljnji monitoring ugroženih vrsta, ukazani su problemi vezani za nestajanje njihovih staništa te dati prijedlozi za daljnja istraživanja i turističku valorizaciju. Voditelj projekta bio je g. Dubravko Šincek sa suradnicima, članovima planinarskog društva „Ravna gora“ iz Varaždina.
pdf book
pdf book
pdf book