Prezentacija rezultata projekta izrade speleološkog i biospeleološkog katastra Ivanjščice
Dosadašnja istraživanja speleoloških objekata SZ Hrvatske gotovo su isključivo bila orijentirana na arheološki i paleontološki segment pojedinih spiljskih nalazišta, dok su sustavna speleološka istraživanja gotovo u potpunosti izostala. Zbog nepostojanja osnovnih popisa speleoloških objekata s točnom lokacijom i dimenzijama, Ustanova je u suradnji sa Hrvatskim biospeleološkim društvom krenula u realizaciju projekta izrade speleološkog i biospeleološkog katastra Ivanščice i cijele Krapinsko-zagorske županije. Krš u Hrvatskoj zauzima preko 50% ukupne površine kopna, od čega mali, ali važan dio pripada i SZ Hrvatskoj, odnosno Krapinsko-zagorskoj županiji. Ona se nalazi na području Supradinarika, na kojem je razvijen tzv. osamljeni ili izolirani krš. Ovo područje predstavlja granicu između velikih geotektonskih cjelina, Alpa, Dinarida i Panonskog bazena. Prema najnovijim geološkim analizama, granica Dinarida prolazi upravo masivom Ivanščice tako da ovo područje karakteriziraju ponikve, ali i drugi egzogeni i endogeni krški oblici koji nisu izraženi kao na području Dinarida, jer su većinom prekriveni debljim slojem pedološkog supstrata i vegetacijom.
Na Ivanščici je locirano preko 25 % do sada poznatih speleoloških objekata SZ Hrvatske što čini i veliki udio na području Županije. Do sada je dokumentirano 11 špilja, tri jame i jedna podzemna građevina te 16 krških izvora.
Špiljska fauna Ivanščice pripada alpsko-dinarskoj biogeografskoj regiji uz prisutnost signifikantno velikog broja alpsko-dinarskih vrsta te nekoliko endema koji ukazuju na specifičnosti geneze i evolucije, ali i veliku heterogenost ovog područja. Ukupno je za špiljsku faunu Ivanščice do sada utvrđeno 42 svojti iz 19 redova.
Kako neki od postojećih speleoloških objekata Ivanščice na području Krapinsko-zagorske županije predstavljaju prirodnu, a neki i povijesnu vrijednost i potencijalnu turističku atrakciju te iznimnu edukativnu vrijednost, predlažemo slijedeće aktivnosti u smislu zaštite: urediti i markirati pristupne putove, urediti i osigurati ulaze u objekte, postaviti edukativne ploče i tiskati promotivno-edukativni materijal te podatke o objektima uvrstiti u turističko-informativnu ponudu, a Hanžekovu jamu zaštititi kao geomorfološki spomenik prirode zbog iznimnih geomorfoloških vrijednosti, ali i bioloških nalaza te jedinstvenog položaja na području masiva Ivanščice, ali i cijele SZ Hrvatske. Voditelj projekta bio je mr.sc. Roman Ozimec, predsjednik Hrvatskog biospeleološkog društva, sa suradnicima.
pdf book
pdf book
pdf book