Pronađena nova najdulja špilja u Hrvatskom zagorju- Sutinščica!
U siječnju i veljači 2021. godine Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec došla je do otkrića da se u Malom Komoru u Općini Mače nalazi trenutačno najdulji speleološki objekt u Hrvatskom zagorju! Špilju su nazvali Sutinščica zbog istoimenog obližnjeg potoka koji je oblikovao cijelu dolinu Sutinskih Toplica.
Trenutačna duljina špilje iznosi oko 105 m te za prolazak dalje smeta voda (sifon) koja se sporo ocjeđuje u podzemlje. Špilja će se nastaviti istraživati tijekom sušnijeg perioda. Ulaz u špilju je članovima udruge pokazao lokalni stanovnik gosp. Božo Cerčić iz Malog Komora koji je ispričao priču kako su prije 40-50ak godina unutra ulazili jedino rudari koji su bili hrabri za ulazak.
Članovi udruge „Kraševski zviri“ Ivanec su ušli u špilju na način da su prvo otkopali sediment na ulazu koji se nataložio djelomično kao posljedica erozija tla s površine te kao posljedica taloženja sedimenta kojeg je donijela voda iz špilje. Špilja se u toj istraženoj duljini generalno pruža od juga prema sjeveru. Kanali su prosječne širine oko 1 m i visine oko 1,5 m te čitavim putem meandrira, dok kanali imaju presjek u obliku „ključanice“. Takav morfološki oblik nastaje zbog snižavanja razine podzemne čime se najjače erozijsko-korozijsko djelovanje svelo na dno kanala u kojem je došlo do jačeg usijecanja korita. U nekim dijelovima špilja je bogata sigama (stalaktitima) koje su uništene najvjerojatnije prilikom prolaska znatiželjnih prolaznika u prošlosti.
Prema katastru speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj, do sada su se najduljim speleološkim objektima u Hrvatskom zagorju slovile Židovske jame na Medvednici (Donja Stubica) sa 95 m podzemnih kanala te špilja Dopolanščica na Ravnoj gori (Klenovnik) sa 80 m podzemnih kanala koje su istražili Speleološki odsjek HPD „Željezničar“ i Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba.
Ovim putem se mole svi ljubitelji tajanstvenih prostora koji nisu educirani speleolozi da ne ulaze u špilju jer je opasna te je moguć cijeli niz opasnosti kao što su:
- uglavljivanje zbog uskih prolaza,
- potapanje špilje vodom tijekom padalina,
- zasipavanje ulaza zemljanim sedimentom i kamenjem,
- napad životinja čije sklonište je sama špilja,
- nestanak svijetla zbog neispravne rasvjete ili slabih baterija,
- ozljeda glave zbog niskog stropa,
- porezotine na mogućem otpadu,
- hladnoća,
- subjektivna opasnost poput panike.
Ukoliko se pojedinci žele baviti speleologijom i ulaziti u takve podzemne prostore potrebno je završiti speleološki tečaj te time steći potrebna znanja i vještina za kretanje takvim prostorom.
Tekst: Vinka Dubovečak, predsjednica SU „Kraševski zviri“ Ivanec
Foto: Musulin Mario, SU „Kraševski zviri“ Ivanec