Proveden monitoring jelenka

Javna ustanova provela je od 28.6. – 17.7. monitoring jelenka na Poljanama na Strahinjščici (ekološka mreža Natura 2000). Monitoring se provodio prema definiranoj metodologiji kako bi se odredila veličina i struktura populacije.
Za prikupljanje podataka o veličini i strukturi populacija koristili smo tri metode prema monitoring programu za kontinentalnu biogeografsku regiju (Šerić Jelaska L., 2015): monitoring po transektu u večernjim satima, lovne zamke s mamcima i noćna pretraživanja stabala tijekom 20 dana. Monitoring odraslih jedinki jelenka treba obavljati u lipnju i srpnju pošto je to razdoblje najintenzivnije aktivnosti.
Za lokaciju smo odabrali Poljane gdje se nalazi hrastova šuma stara 75 godine sa šumskim putem iznad kojeg je otvoreni sklop krošnji idealno za brojenje jedinki jelenaka u letu.
Transekt dužine 340 m obuhvaćao je rub šume uz travnjak te šumski put sa zatvorenim i otvorenim sklopom krošnji. Monitoring duž transekta obavljali smo u večernjim satima između 20:30 i 21:30 tijekom 15 suhih, toplih večeri. Hodajući po transektu bilježili smo broj odraslih jedinki u letu, jedinki na tlu kao i ostataka tijela nakon napada grabežljivaca i mrtvih primjeraka na putu.
Druga metoda uključivala je postavljanje lovnih posuda sa zamkama. Postavili smo 12 posuda na stojeća stabla od toga su 4 bile prazne, u 4 smo stavili mješavinu vina, ruma, šećera i cimeta, a 4 posude napunili smo mješavinom voća (banane, breskve, kruške), šećera, vanilin šećera, cimeta, arome limuna i naranče. Lovne zamke smo pregledavali svaki dan tijekom monitoringa i bilježili broj ulovljenih jedinki.
Treća metoda je pregledavanje debla koja se provodi nakon 21 h, kada su odrasle jedinke aktivne te dolaze na deblo kako bi se hranile. Privlače ih otekline na stablima oko kojih se često grupiraju i tu se mogu zateći u hranjenju, snubljenju i kopuliranju. Odabrali smo 15 debla koja smo pregledavali svaki dan tijekom monitoringa.
Osim navedenoga, ulovljene žive jedinke označavali smo bijelim markerom na trbušnoj strani. Svaki ponovni ulov označavali se dodatnom oznakom na trbuhu.
Od ukupno planiranih 20 dana monitoringa od 28.6. – 17.7., odradili smo 15 dana jer vremenske prilike tijekom 5 dana nisu bile pogodne za monitoring (oblačno i kišovito vrijeme u kojem jelenci ne lete). Tijekom 15 dana, na transektu zabilježi smo 209 jedinki u letu (mužjaka) i 61 jedinku u mirovanju (49 mužjaka i 12 ženki). U lovnim zamkama zabilježili smo 7 jedinki, a pregledavanjem debla uočili smo 3 jedinke. Označili smo 58 jedinki markerom na trbušnoj strani te smo samo jednom ulovili jedinku koja je već ranije bila označena. Zamke u kojima se nalazilo voće i šećer bile su najprivlačnije jelencima. Velika zabilježena brojnost jelenaka ugodno nas je iznenadila. Prema navedenim zapažanjima, možemo reći da jelenci na ovoj lokaciji imaju stabilnu populaciju.
Osim jelenaka, tijekom monitoringa zabilježili smo 2 jedinke alpinske strizibube (Rosalia alpina) te 2 jedinke hrastove strizibube (Cerambix cerdo).
Bravo za ekipu koja je odradila monitoring (Igor, Nikolina i Petra). Hvala lovcima na susretljivosti na terenu. Hvala Maji, Petru, Sari, Luciji i Draženu na pomoći i podršci na terenu.

Upoznajte jelenka

Jelenak (Lucanus cervus) pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera), najbrojnijoj skupini životinja na našem planetu koje su dobile ime po tvrdom oklopu. S veličinom do čak osam centimetara, jelenak je jedan od najvećih kukaca Europe.
Mužjaci i ženke ove vrste izrazito se razlikuju, tj. postoji tzv. spolni dimorfizam. U mužjaka su razvijene čeljusti do te mjere da sliče jelenskom rogovlju, dok su u ženki one znatno manje. Upravo ta karakteristika jelenke čini vrlo prepoznatljivima, a po njoj su i dobili ime. Mužjaci ih koriste za udvaranje te u borbi za ženku.
Jelenci žive u razvijenim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka (Quercus petrea) u kontinentalnoj regiji; termofilnim šumama s hrastom meduncem (Quercus pubescens) u mediteranskoj regiji; degradiranim šumama i šikarama te nizinskim šumama u kojima prevladava hrast lužnjak (Quercus robur). Vrsta se najčešće povezuje s hrastom, ali se može naći i na bukvi kao i na nekim drugim vrstama drveća (poput Fagus, Prunus, Castanea, Salix, Pinus).
Jelenak je saproksilna vrsta koja preferira raspadajuće drvo. Nakon parenja, ženke polažu jaja u blizini trulog stabla ispod zemlje, iz jaja se nakon 21 do 45 dana razvija ličinka koja naseljava trula debla i panjeve kojima se hrani. Zbog veličine ličinki te njihove brojnosti u pojedinim panjevima, ova vrsta ima važnu ulogu u šumskom ekosustavu u procesu razlaganja drvnog materijala. Stadij ličinke traje između tri i šest godina, s tri do pet stadija, dok razdoblje kukuljice traje u prosjeku četrdeset pet dana. Potpuno odrasle jedinke se pojavljuju na proljeće s time da se mužjak pojavljuje prvi. Odrasle jedinke žive od dva do tri mjeseca, a aktivne su između druge polovine ožujka i kraja rujna kada ih se može vidjeti kako lete u predvečerje. Njihov spor let, obično u sumrak proizvodi karakterističan zvuk. Mužjaci češće lete nego ženke. Vrhunac sezonske aktivnosti je zabilježen između kraja lipnja i sredine srpnja.
Trenutačne prijetnje jelenku, ali i drugim saproksilnim kornjašima su fragmentacija, izolacija i degradacija prirodnih staništa uslijed intenzivnog gospodarenja šumama s mladim sastojinama jednake starosti, uklanjanje starih stabala, uklanjanje mrtvog ili trulog drveća i upotreba herbicida i pesticida.

Ostavljanje postojećih mrtvih/trulih stabala (debla i panjeva) ili dodavanje novih u šume, parkove i vrtove poboljšat će kvalitetu staništa za jelenka. U šumama u kojima se provodi gospodarenje, debla i panjevi trebaju se što dulje ostavljati na licu mjesta nakon sječe.
Jelenak je zakonom strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, dok ga na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Kada nađete jelenka u prirodi, pokušajte ga fotografirati te pošaljite fotografiju i sljedeće podatke na jelenak@dzzp.hr :

datum kada ste ga vidjeli
lokaciju gdje ste ga vidjeli (GPS ili opisnu ako nemate GPS uređaj)
vrijeme kada ste ga vidjeli
ime i prezime opažača

Svaki podatak o njegovoj rasprostranjenosti je važan. Uključite se i aktivno sudjelujte u njegovom očuvanju.