Proveden monitoring šišmiša u crkvama u Klanjcu, Donjoj Stubici i Krapini
U suradnji sa Mirnom Mazijom, dipl. ing. biol., tijekom lipnja 2019. godine proveden je monitoring šišmiša u franjevačkom samostanu u Klanjcu, crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu kod Krapine i po prvi puta u crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici. Pregledom cijeloga krovišta samostana u Klanjcu zabilježena je porodiljna kolonija smještena na samom vrhu krova u blizini dimnjaka kao i prošle godine. Vidljivi znak prisutnosti šišmiša je guano (izmet) na tlu ispod kolonije. Prijašnjim praćenjem stanja utvrđeno je da se radi o velikom šišmišu (Myotis myotis) i oštrouhom šišmišu (Myotis blythii). Na samom početku bilo je potrebno fotografirati cijelu koloniju radi određivanja brojnosti i statusa unutar objekta. Brojnost kolonije procijenjena je na 110 jedinki (ženke i njihovi mladi). Prvi put u tom objektu 2016. godine zabilježena je vrsta kasni noćnjak (Eptesicus serotinus). Ove godine zabilježeno je povećanje kolonije te vrste.
Pregledavajući tavan cinktora koji okružuje crkvu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu zabilježena je vrsta riđi šišmiš (Myotis emarginatus) te po prvi put vrsta veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum).
Prilikom praćenja stanja potrebno je izbjegavati predugo zadržavanje u blizini kolonije, nepotrebno osvjetljavanje kolonije te stvaranje buke.
Nakon dojave o prisutnosti šišmiša u crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, ove godine smo pregledom krovišta crkve zabilježili malu koloniju velikog šišmiša (Myotis myotis) i oštrouhog šišmiša (Myotis blythii).
Od mikroklimatskih parametara važno je mjeriti temperaturu u objektu i ispred objekta u hladu te strujanje zraka. Tavan samostana i cinktor oko crkve imaju pogodnu temperaturu i nema strujanja zraka, a zbog svoje jednostavnosti i pristupačnosti prikladni su za praćenje stanja uz osnovne mjere sigurnosti.
Šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina iako imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji neprimjerenim zahvatima mijenja i uništava njihovo stanište, zagađuje okoliš korištenjem pesticida što utječe na velik broj jedinki. Šišmiši su jedini neprijatelji noćnim kukcima od kojih su mnogi i štetnici, zbog čega su šišmiši iznimno važni u regulaciji njihove brojnosti. U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša i svi su strogo zaštićeni. Provedenim istraživanjem šišmiša tijekom 2014. i 2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije zabilježeno je čak 17 vrsta šišmiša (Mazija M., 2015).
Fotografija: Mirna Mazija