Proveden monitoring šišmiša u franjevačkom samostanu u Klanjcu

Prema Godišnjem programu rada te rezultata inventarizacije šišmiša na području KZŽ, Ustanova je započela monitoring šišmiša (Natura 2000 vrsta). 29. lipnja u suradnji sa Mirnom Mazijom, dipl. ing. biol., proveden je monitoring šišmiša u franjevačkom samostanu u Klanjcu. Pregledom cijeloga objekta zamijećeno je da je porodiljna kolonija smještena na samom vrhu krova u blizini dimnjaka. Vidljivi znak prisutnosti šišmiša je guano (izmet) na tlu ispod kolonije. Prijašnjim praćenjem stanja utvrđeno je da se radi o velikom šišmišu (Myotis myotis) i oštrouhom šišmišu (Myotis blythii). Na samom početku bilo je potrebno fotografirati cijelu koloniju radi određivanja brojnosti i statusa unutar objekta. Brojnost kolonije procijenjena je na 80 jedinki (ženke i njihovi mladi).
Prilikom praćenja stanja potrebno je izbjegavati predugo zadržavanje u blizini kolonije, nepotrebno osvjetljavanje kolonije te stvaranje buke.
Od mikroklimatskih parametara važno je mjeriti temperaturu u objektu i ispred objekta u hladu te strujanje zraka. Tavan samostana ima pogodnu temperaturu i nema strujanja, a zbog svoje jednostavnosti i pristupačnosti prikladan je za praćenje stanja uz osnovne mjere sigurnosti.
Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Možemo ih vidjeti u sumrak i noću kako lete gotovo posvuda. U prirodi oni žive u šumama gdje im stabla pružaju sklonište, na livadama te oko rijeka i jezera gdje piju vodu i hvataju kukce. Špilje, jame, pukotine stijena i napuštene rudnike najčešće koriste kao zimska skloništa, ali u njima borave i kada je toplo. Veliki broj ih živi u urbanim područjima gdje se sklanjaju po tavanima, podrumima, pukotinama u zidovima, crkvenim tornjevima.
Šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina iako imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji neprimjerenim zahvatima mijenja i uništava njihovo stanište, zagađuje okoliš korištenjem pesticida što utječe na velik broj jedinki. Šišmiši su jedini neprijatelji noćnim kukcima od kojih su mnogi i štetnici, zbog čega su šišmiši iznimno važni u regulaciji njihove brojnosti. U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša i svi su strogo zaštićeni.
Ovim putem želimo zahvaliti na suradnji, razumijevanju, podršci i pomoći pateru Franji Jesenoviću oko praćenja i očuvanja kolonije šišmiša na tavanu samostana.