Sanacija spomenika parkovne arhitekture parkova oko dvoraca u Donjem Oroslavju, Mariji Bistrici i Gornjoj Bedekovčini

Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Donjem Oroslavju
Barokni dvorac je sagradio Sigismund Vojković potkraj 18. stoljeća. Perivoj oko dvorca ima obilježja pejzažno-romantičarske vrtne arhitekture. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća većinom žalosnih, npr. žalosni grab, žalosna bukva, žalosni jasen i žalosna sofora.
Na području spomenika parkovne arhitekture parka oko dvorca Donje Oroslavje zabilježeni su učestali padovi suhih grana i dijelova stabala na prometnice, pješačke staze, sportske površine unutar parka. Kombinacija starenja stabala i nemogućnosti pravilnog održavanja parkovne flore u prošlosti su uzroci nepovoljnih pojava truljenja, sušenja i propadanja određenih stabala u parku. Iz tog razloga u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom izrađen je Elaborat zdravstvenog stanja parka oko dvorca Donje Oroslavje na osnovi izrađene Studije zdravstvenog stanja parka oko dvorca Donje Oroslavje iz 2011.
Na osnovi navedenih dokumenata nametnula se potreba hitnih mjera sanacije. U parku je komunalni odjel Grada Oroslavja pod nadzorom djelatnika Javne ustanove odradio postupke orezivanja suhih grana te rušenje suhih stabala koja potencijalno ugrožavaju ljudske živote te imovinu u njihovoj blizini. Veći dio stabala se nalazio uz cestu prema vrtiću, a jedan dio uz u samom parku. Uklonjeno je oko 10-tak stabala obične smreke. Orezano je najviše stabala obične smreke te pokoje stablo običnog graba i jasena.
Za obavljanje radova korištene su motorne pile te ručne škare, te dizalica s košarom koju je osigurala vatrogasna postaja Oroslavje. Orezani materijal zbrinuti će se na odgovarajući način.
Ovo je samo prvi neodgodiv korak u daljnjoj sanaciji i održavanju vitalnosti vegetacije parka, a nadalje će se ona provoditi propisanim i tehnički ispravnim mjerama i postupcima.

Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Mariji Bistrici
Nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, perivojem skriven od pogleda, nalazi se ovaj prekrasan dvorac u vlasništvu baruna Hellenbach čija obitelj i danas živi u dvorcu. Jednostavan i elegantan klasicistički koncept pročelja, ali i tlocrtne organizacije, svrstavaju taj dvorac medu najljepše i najvrednije dvorce u Hrvatskoj.
Perivoj oko dvorca nastao je nakon gradnje dvorca, oko sredine 19. stoljeća. U perivoju se danas svojim habitusom i starošću ističe nekoliko stabala: lipa, crvena bukva, divlji kesten, platana i skupina smreka.
Hrvatski šumarski institut je na zahtjev JU obavio terenski obilazak s ciljem procjene zdravstvenog stanja stabala u perivoju. Prilikom pripreme i provedbe terenskog obilaska korištena je Obnova perivoja oko dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici (Izvedbeni projekt – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.). Utvrđena su koja stabla, s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, predstavljaju najveću opasnost. Za sva takva stabla predložene su i mjere zaštite koje uključuju orezivanje pojedinih opasnih i suhih grana, odnosno uklanjanje cijelih stabala. Razlog narušene vitalnosti je također manjak njege u prošlosti, a i sama fiziološka starost.
Zbog spomenute starosti i nedavnih vremenskih neprilika došlo je do vjetroizvale stabla malolisne lipe koje je jednim dijelom palo na prometnu cestu koja prolazi pokraj perivoja. Na sreću prilikom toga nije došla do nikakvih tragičnih posljedica. Obavljeno je uklanjanje i čišćenje izvaljenog stabla te uklanjanje još 5 stabala (2 stabla malolisne lipe, 2 stabla gorskog javora i jedno stablo običnog bagrema) pokraj staze u perivoju kod kojih je utvrđena uznapredovala trulež unutar debla te su vidljive suhe grane u krošnji stabala.
Uklanjanje je izvršeno od strane djelatnika JU uz nadzor vlasnice dvorca u svrhu sprječavanja potencijalne opasnosti za ljude i osobna vozila. Korištene su motorne pile, škare i ručna sjekira. Prometna cesta i staza perivoja očišćene su od deblovine i ostataka grana, stavljene na hrpe pokraj staze, a za zbrinjavanje je zadužena vlasnica dvorca.

Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Gornjoj Bedekovčini
Dominantno smješten na vrhu brežuljka u Bedekovčini, odakle se pruža vidik na dolinu Krapine i sjeverne obronke Medvednice, nalazi se barokni dvorac Gornja Bedekovčina. Dvorac i kurija pripadali su obitelji Bedeković, koja je dvorac izgradila oko 1750. g. Pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, dobro je očuvan i održavan, a u njemu se danas nalazi ustanova za odgoj ženske omladine.
Dvorac se nalazio u sredini lijepog pejzažnoga perivoja. Danas je perivoj zapušten. Od tri jezera očuvalo se ono najmanje, ali bez vode. U perivoju se, osim starih hrastova kao ostatka šume, nalaze i ove vrste: obična smreka, platana, brijest, klen, javor mlječ, jasen, ariš, crvena bukva, tisa i dr. Perivoj je kroz godine prepušten prirodi te se u njemu nisu provodile mjere održavanja, a iz tog se razloga do danas razvio šumarak sa raznim biljnim vrstama.
Inventarizacijom od strane Hrvatskog šumarskog instituta utvrđen je veliki broj stabala loše vitalnosti od kojih najviše hrasta kitnjaka, običnog graba, običnog jasena i klena. Vizualno kontrolnom metodom utvrđeno je zdravstveno stanje za svako od njih i preporučene mjere sanacije u vidu orezivanja ili uklanjanja stabla. Proveden je izlazak na teren djelatnika Javne ustanove u suradnji s djelatnikom Hrvatskog šumarskog instituta, te su sprejem u 2 različite boje (žuta i narančasta) obilježena stabla kojima je potrebna sanacija po preporukama iz elaborata
Sanaciju će izvršiti komunalni odjel Općine Bedekovčine pod nadzorom djelatnika Javne ustanove.