Sezona je kruščika

Kruščike (rod Epipactis) spadaju u porodicu orhideja, a posebne su zbog ljepote cvijeta. Vrste iz ovog roda nemaju podzemne gomolje, već podanak. Stabljika im je u pravilu visoka i vitka sa spiralno ili nasuprotno raspoređenim , sjedećim listovima. Medna usna sastoji se od dva dijela- hipohilija i epihilija. Poliniji (pelud) nemaju dršku te u mnogih vrsta nisu kompaktni tako da se pelud slobodno rasipa po fertilnom dijelu stigme pa dolazi do samooprašivanja cvjetova. Ostale vrste svojim nektarom i specifičnim mirisom privlače oprašivače. Cvat je asimetričan jer su cvjetovi najčešće okrenuti na jednu stranu stabljike. Plod im je tobolac s velikim brojem sitnih sjemenki. Cvatu od lipnja do rujna. U Hrvatskoj je poznato 10 vrsta ovog roda i sve one zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Močvarna kruščika (Epipactis palustris)

Orhideja koja doseže visinu do 80 centimetara. Cvat čini 10-20 prilično velikih cvjetova s dugim, ljubičastim i dlakavim cvjetnim stapkama. Medna usna ima oblik žlijeba. Cvjetovi su vrlo dekorativni i nektaronosni što privlači brojne oprašivače. Raste na vlažnim,ali otvorenim mjestima uz izvore. Cvate od lipnja do kolovoza.

Sitnolisna kruščika (Epipactis microphylla)

Cijela biljka gusto je obrasla svijetlim, kratkim dlačicama pa izgleda kao da je posuta brašnom. Za nju je karakteristično samooprašivanje (ljepljiva žlijezda se osuši, pelud postaje rastresit i pada na površinu stigme), ali javlja se i stranooprašivanje jer cvjetovi nektarom i jakim mirisom po vaniliji privlače oprašivače. Raste na siromašnim, srednje vlažnim, bazičnim tlima na sjenovitim mjestima u šumi. Cvate od lipnja do kolovoza.

Tamnocrvena kruščika (Epipactis atrorubens)

Cvat ove orhideje sadrži 10-50 cvjetova tamnocrvene do crvenoljubičaste boje. Hipohilij je u obliku zdjelice te proizvodi nektar koji privlači kukce (posebno bumbare). Kukac kod oprašivanja zajedno odnosi ljepljivo tjelešce i dva svjetložuta polinija. Cvate od lipnja do kolovoza.

Širokolisna kruščika (Epipactis helleborine)

Iz jednog podanka izbija jedna ili više stabljika čija visina varira od 30-120 cm. Cvat je okrenut na jednu stranu, a može sadržavati i preko stotinu cvjetova. Nektar ove vrste sadrži enzime koji uzrokuju fermentaciju šećera u alkohol što u opijenih kukaca stvara ovisnost o njegovom stalnom konzumiranju tj. posjećivanju cvjetova. Raste na svim tipovima tala i podnosi širok raspon uvjeta vlage i svjetlosti. Cvate od lipnja do kolovoza.

Nordenova kruščika (Epipactis nordeniorum)

Orhideja koja je prilagođena samooprašivanju (pelud se osuši i rastrese po fertilnom dijelu stigme). Zanimljivo je da i biljčice, visoke svega 4-5 cm koje su jedva izbile iz tla imaju na vrhu nekoliko cvjetića. Raste na vlažnim mjestima uz drenažne potočiće ili na dijelovima gdje se slijevaju bujice nastale otapanjem snijega ili nakon jačih oborina. Cvate od srpnja do rujna.

Crnomorska kruščika (Epipactis pontica)

Cvat je rahli grozd sastavljen od 2-18 sitnih, žutozelenih cvjetova. Cvjetovi su poluotvoreni ili neotvoreni i građom prilagođeni samooprašivanju koje se ponekad događa unutar pupoljka (kleistogamija). Cvate od srpnja do kolovoza.

Purpurna kruščika (Epipactis purpurata)

Iz podanka krajem proljeća, odnosno početkom ljeta izbijaju izrazito ljubičaste stabljike. Cvat je sastavljen od 10-80 relativno velikih, zelenkastoružičastih cvjetova. Raste u sjenovitim bukovim i bukovo-jelovim šumama na vlažnom, neutralnom do umjereno kiselom supstratu. Cvate od kolovoza do rujna.

Müllerova kruščika ( Epipactis muelleri)

Iz podanka izbija vitka stabljika visine do 80 centimetara. Cvat je sastavljen od 10-35 žutozelenih, poluotvorenih cvjetova. Svojom građom u potpunosti je prilagođena samooprašivanju. Raste u mezofilnim bukovim šumama. Cvate od lipnja do kolovoza.

Grojterova kruščika (Epipactis greuteri)

Grojterova kruščika je geofit. Strogo je zaštićena biljna svojta u Republici Hrvatskoj. Zabilježena je na području Maceljske gore i Gorskog kotara.

Zanemarena kruščika (Epipactis leptochila ssp. neglecta)

Zanemarena kruščika je geofit. Strogo je zaštićena biljna svojta u Republici Hrvatskoj. Zabilježena je na području Strahinjščice, Daruvara i istočne Medvednice.