Šumska staništa i njihovo očuvanje
Pjev ptica, svjež zrak, spokoj i tišina riječi su kojima bi opisali šume. Svatko tko traži odmor od užurbanog svakodnevnog života voli šetati šumom. Šuma ispunjava čovjeka energijom. Šume prekrivaju čak 47 % površine Hrvatske u kojima prevladavaju bukove, jelo-bukove i bukovo-hrastove šume. U šumi kojoj se ne gospodari, možemo vidjeti mnogo srušenih debla, drveća u punom rastu i mladica. U proljetnim mjesecima, kada krošnja stabla još nije razlistala, biljke na tlu bujno cvjetaju. Listanjem grana smanjuje se prolazak sunčeve svjetlosti na šumsko tlo i tada podrast počinje odumirati. Sve šumske vrste, i biljne i životinjske, prilagođene su tome. Međutim, nisu sve životinjske vrste u potpunosti vezane za šumu. Neke svakodnevno traže hranu izvan šume, na livadama, poljima i na pojedinim stablima. Prije nego što se zapute na otvoreno područje, poput livade, zadržavaju se blizu ruba ili u šumi gdje oprezno promatraju grabežljivce. Međutim, šumski rub ili granica također predstavljaju životinjama izvor hrane. Mnogi grmovi imaju jestive plodove za ptice, a zeljasti sloj čine biljke hraniteljice mnogih vrsta leptira. Starija stabla koja su ljudi u prošlosti sadili radi razdvajanja zemljišta posjećuju kornjaši i ptice grabljivice. Kornjašima staro drvo predstavlja izvor hrane i mjesto za razmnožavanje, pa ga naseljavaju ličinke mnogih vrsta dok se ptice tamo skrivaju i vrebaju svoj plijen.
Kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi šumsko stanište pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:
- Održavate šumu čistom bez otpada.
- Održavate šumu tako da bude drveća različitih dobnih skupina i gustoće krošnji.
- Ostavite dio starijeg drveća, debla te biomasu mrtvog drva.
- Omogućite obnavljanje šuma prirodnim putem i omogućite prirodno pomlađivanje listopadnih stabala.
- Održavate raznolikost šumskim rubova i šumskih čistina.
- Održavate prirodni šumski rub s medonosnim zeljastim biljkama.
- Na šumskim rubovima ostavite plodonosne vrste poput trešnje, hrasta, klena, jerebike, kupine, gloga i crnog trna.
- U šumi i na šumskim rubovima održavate lokve, kolotrage i druga manja vodena tijela.
- Nemojte šumu pomlađivati sa stranim vrstama drveća.
- Ne pošumljavajte šume smrekom.
- Vodite računa o drenaži šumskih vlaka.
Izvor: Brošura (Ne)vidljive veze
Foto: Mario Jurina