Utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost
Poljoprivreda je kao gospodarska grana važan činilac ukupnog razvoja pojedinih zemalja i regija, ali i utjecaja na stanje okoliša. Poljoprivreda u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama može negativno utjecati na stanje okoliša. Loše stanje okoliša je posljedica neracionalnog pristupa obradi tla, odnosno rezultat nestručne primjene različitih agrotehničkih postupaka, masovne i nekontrolirane uporabe raznih pesticida (herbicida, fungicida, insekticida) i umjetnih gnojiva.
Poljoprivreda je i najveći pokretač gubitka staništa i biološke raznolikosti diljem svijeta. Glavni utjecaj poljoprivrede dolazi zbog krčenja prirodnih staništa za potrebe obrađivanja zemljišta – posebno zemlje za intenzivne monokulture. Nedavni primjeri uključuju gubitak nizinskih tropskih kišnih šuma u Indoneziji zbog plantaža palme uljarice i krčenje velikih područja amazonske prašume i brazilske savane zbog soje i uzgoja stoke.
Poseban je problem prisutnost pesticida u tlu. Poljoprivreda snažno utječe na okoliš u smislu potencijalnog onečišćenja tla i voda, te doprinosi globalnom zatopljenju zbog emisije stakleničkih plinova. Globalno gledajući, zbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane, šire se poljoprivredne površine, intenzivira proizvodnja, povećava se uporaba sredstava za zaštitu, a sve to neizbježno dovodi do povećanog opterećenja okoliša.
No poljoprivreda ima i pozitivne učinke, a to je očuvanje biološke raznolikosti kosidbom, napasanjem stoke, sijanjem usjeva, sadnjom voćaka i vinograda, održavanje živica, suhozida i lokvi, razmnožavanjem sjemena i podmlatka. Poljoprivredna područja omogućuju važna staništa za mnoge biljke i životinje u divljini.
Kada su poljoprivredni zahvati održivo upravljani, mogu pomoći u očuvanju i obnovi kritično ugroženih staništa, zaštiti slivnih područja i poboljšanju zdravlja tla te kvalitete vode.
OČUVAJMO NAŠE PRIRODNO BOGATSTVO!