Vodena staništa i njihovo očuvanje
Nema ništa ljepše od zvuka žuborenja vode i laganog osvježavajućeg povjetarca u vrućim ljetnim mjesecima. Svatko se barem jednom rashladio u potoku ili rijeci i zaklonio pod bujnom priobalnom vegetacijom. Micanjem priobalne vegetacije mijenja se slika vodotoka i tek tada shvatimo da je vodotok bez vegetacije nezanimljiv. Ali rijeke i potoci nisu samo ukras u prirodi i mjesto za opuštanje, već i mjesto na kojem žive mnoge biljke i životinje. Uz potoke, koji teku kroz kultivirani poljoprivredni krajolik, lako uspijeva bujna vegetacija ako ima dovoljno vode i svjetla. Tamo zajedno raste zeljasti sloj bilja, grmlje i drveće. Obalna vegetacija igra važnu ulogu, učvršćuje obale korijenskim sustavom, štiteći okolno zemljište od erozije. Krošnje drveća omogućavaju manje promjene u temperaturi vode i vlažnosti zraka. Raznolikost biljaka i životinja u priobalju je izuzetno velika u usporedbi s poljoprivrednim zemljištem. Obalna vegetacija Vodena staništa životinjama pruža utočište od grabežljivaca, prostor za razmnožavanje i hranjenje. Migracijske rute odvijaju se duž vodotoka. Obalni pojas s bogatom vegetacijom i prisutnim životinjama ima i druge pozitivne učinke na poljoprivredu: humusni sloj se formira brže i učinkovitije, organizmi sudjeluju u razgradnji organske tvari, bujna trajna vegetacija je mjesto zimovanja životinja s poljoprivrednog zemljišta pogotovo oprašivača važnih za poljoprivredu.
Kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi vodeno stanište pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:
- Očuvate prirodni tok šumskih potoka.
- Održavate prirodni oblik obala i potoka s prirodnim plićacima i šljunkom.
- Očuvate i pomlađujete obalnu vegetaciju godišnjom rezidbom grana drveća (vrba, joha, jasen, ..).
- Ostavite plodonosne vrste kao što su trešnja, hrast, klen, jarebika, kupina, glog i crni trn.
- Zimi raščistite obalnu vegetaciju prije gniježđenja ptica.
- Vegetaciju prorjeđujte između 1. kolovoza i 1. ožujka.
- Kad prorjeđujete vegetaciju, održavate kontinuitet duž vodotoka (krošnje stabala moraju se međusobno dodirivati).
- Održavate vertikalni sloj (bilje, grmlje, drveće) prilikom prorjeđivanja vegetacije.
- Vegetaciju razrijedite naizmjence, ne na obje obale istovremeno. Uklonite odrezani materijal u potpunosti iz vodotoka i nemojte ga spaljivati.
- Uklanjajte samo grane i debla koja su nagnuta ili srušena u korito.
- Održavate različite faze rasta grmlja i drvenastih vrsta.
- Ostavite suho drveće koje ne predstavlja opasnost od samostalnog rušenja u korito rijeke.
- Očuvajte stabla s debelim deblima.
- Uklanjajte otpad i druge odbačene predmete jer za visokog vodostaja to su glavni krivci za plavljenje i uništavanje obalnih zemljišta.
- Ne upotrebljavajte gnojiva ili sredstva za zaštitu bilja najmanje 5 metara od vodotoka.
- Izbjegavajte sjetvu i sadnju invazivnih stranih vrsta biljaka.
- Ne puštajte u prirodu strane vrste životinja iz svojih akvarija ili vrtnih ribnjaka.
- Ne odlažite zemlju ili odrezane dijelove biljaka u potoke.
Izvor: Brošura (Ne)vidljive veze
Foto: Mario Jurina