Zagorje se žuti od zlatnice – invazivne strane biljne vrste
Naše oči opažaju i vide promjene u prirodi. Prije par godina poljoprivredne površine nisu bile staništa zlatnice.
Velika zlatnica (Solidago gigantea) višegodišnja je biljka iz porodice Asteraceae. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je introducirana u 18. stoljeću kao ukrasna biljka. Stabljika je uspravna i gola, visine do 250 cm. Listovi su lancetasti i po rubu nazubljeni. Cvjetovi su zlatnožute boje, smješteni na u cvatovima glavicama koji čine metlicu piramidalnog oblika. Cvate od svibnja do rujna.
Ove godine njezina se populacija značajno povećala na poljoprivrednim površinama koje se ne obrađuju i ne kose. Pčelarima je vrlo zanimljiva jer cvate krajem ljeta i u jesen kad nema mnogo izbora pčelinje paše. Međutim, zlatnica je agresivna invazivna vrsta koja se proširila na raznolikim staništima i potisnula autohtone biljne (zavičajne) vrste te na taj način uvelike smanjila bioraznolikost. Tamo gdje raste zlatnica, ne rastu druge biljke. Korijenom luči tvari koje usporavaju rast drugih biljaka. Zakorovljuje uglavnom zapuštene površine, kanale, površine uz prometnice, riječne obale, rubove, prosjeke šuma. Uz to se kao glavna korovna vrsta nametnula u ekstenzivnim voćnjacima. Ne voli obrađene površine niti zasjenjivanje.
Suzbijanje se provodi, malčiranjem, košnjom, ručnim pljevljenjem, obradom tla ili kemijskim suzbijanjem herbicidima. Bilo je pokušaja biološkog suzbijanja sadnjom samoniklog drveća i grmlja koji stvaraju sjenu na staništu te tako onemogućavaju rast korova. Uz ambroziju, velika zlatnica je najagresivnija invazivna biljka.
