Započeo monitoring Natura 2000 vrsta u rijeci Sutli
Rijeka Sutla kao dio ekološke mreže Natura 2000 važna je za očuvanje sedam vrsta riba i jedne vrste školjke na temelju Direktive o staništima: potočna mrena (Barbus balcanicus), peš (Cottus gobio), dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi), Keslerova krkuša (Romanogobio kesslerii), tankorepa krkuša (Gobio uranoscopus), gavčica (Rhodeus amarus), mali vretanac (Zingel streber), obična lisanka (Unio crassus).
Članak 17. Direktive o staništima obvezuje države članice EU na podnošenje izvješća o provedbi poduzetih mjera u sklopu Direktive svakih šest godina. To izvješće među ostalim mora sadržavati rezultate monitoringa (praćenja stanja) očuvanosti vrsta i staništa navedenih u dodacima Direktive. Sve države kroz jedinstvene obrasce izvješćuju o trendovima očuvanosti za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip na svom teritoriju. Analizom svih izvješća na razini EU moguće je pratiti uspješnost provedbe mreže Natura 2000 i prema potrebi prilagođavati potrebne mjere kako bi se osiguralo povoljno stanje očuvanosti (favourable conservation status – FCS). FCS označava stanje u kojemu vrsta ili stanišni tip prosperira i ima dobre izglede da tako ostane i u budućnosti.
Program monitoringa Natura 2000 vrsta u rijeci Sutli predviđa istraživanje ihtiofaune na području Krapinsko-zagorske županije. Monitoring provode članovi Hrvatskog ihtiološkog društva iz Zagreba.
Cilj istraživanja je prikupiti dodatne podatke o zajednici riba te s obzirom na staništa i rasprostranjenost ciljnih Natura 2000 vrsta stvoriti osnovu za zoniranje područja rijeke Sulte. Također će se predložiti specifične mjere za očuvanje tih vrsta kao i indikatori uspješnosti implementacije tih mjera. Uzorkovanje će se izvršiti na 12 lokaliteta koji su odabrani kako bi se maksimalno obuhvatila raznolikost svih tipova staništa pojedinog odsječka rijeke.
U istraživanju se primjenjuje standardni postupak elektroribolova koji preporučuje EU. Na mjestima gdje dubina rijeke ne prelazi 100 cm uzorkovati će se hodanjem po riječnom dnu, a na dubljim mjestima uzorkovati će se uz pomoć gumenog čamca.
Sve ulovljene ribe determinirat će se na temelju vanjskih morfoloških značajki te će biti izbrojane i izmjerena standardna dužina tijela. Sve će ribe biti neozlijeđene vraćene u rijeku, osim sumnjivih ili znanstveno interesantnih jedinki koje će bit konzervirane i odnesene u laboratorij na daljnju obradu.
Očekivani rezultat istraživanja biti će longitudinalna rasprostranjenost ribljih vrsta s posebnim naglasnom na Natura 2000 vrste u rijeci Sutli na području županije Krapinsko-zagorske s točnim razlozima ugroženosti na istraživanim postajama. Na svakoj istraživanoj postaji biti će utvrđena i brojnost s dužinskom raspodjelom svih vrsta riba. U suradnji sa udrugom, Ustanova će organizirati predstavljanje rezultata projekta i održati će radionice namijenjene ribolovnim udrugama koje upravljanju ribolovnim područjem na temelju planova upravljanja. Radionice će biti namijenjene i za druge dionike koji koriste i djeluju na području rijeke Sutle.