Zašto kosimo suhe brdske travnjake na Strahinjčici?
28. listopad 2021.
Javna ustanova Zagorje zeleno provela je košnju travnjaka na Strahinjčici u sklopu višegodišnjeg projekta revitalizacije i obnove suhih brdskih travnjaka na području Strahinjčice. Suhi brdski travnjaci važna su staništa brojim rijetkim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama. Travnjaci na Platu i Poljanama pravi su orhidejski vrtovi gdje je zabilježeno preko 15 vrsta orhideja te predstavljaju stanište Natura 2000 vrsti orhideje jadranska kozonoška. Strahinjčica kao dio ekološke mreže Natura 2000 odabrana je očuvanje povoljnog stanja i prirodne ravnoteže na suhim kontinentalnim travnjacima. Europska unija putem ekološke mreže Natura 2000 dala je obavezu našoj državi, a tako i svima nama da očuvamo takva staništa velike bioraznolikosti.
Mnogi brdski travnjaci nestaju zato jer se ne kose i održavaju. Zbog postupnog obrastanja drvenastim i grmolikim vrstama iz obližnjih šuma spadaju među najugroženije ekosustave u Hrvatskoj. Da bi očuvali najvrijednije travnjake na Strahinjščici, proveli smo košnju i odvoz pokošene trave. Jednom kada travnjak zarasta, promijeni se sastav biljaka te se osjetljivim biljnim i životinjskim vrsta smanjuje brojnost. Takav je slučaj sa orhidejama. Jako teško se travnjak opet može vratiti u početno stanje prirodne ravnoteže. Zato je važno da reagiramo na vrijeme.
Neki vlasnici sami pokose travnjake i iz toga razloga im zahvaljujemo i podupiremo buduće aktivnosti u održavanju travnjaka i očuvanju bioraznolikosti takvih ekosustava. Njihov trud i marljivost se isplate jer svi mi želimo očuvati te travnjake kako bi jednoga dana naša djeca i sve buduće generacije mogle uživati u ljepoti prirode na našoj Strahinjčici.
Špilje i jame Hrvatskoga zagorja predstavljaju neprocjenjivi prirodni resurs koji je od iznimne važnosti za georaznolikost i bioraznolikost te kulturnu baštinu ovoga područja. Ukupna duljina svih istraženih speleoloških objekata u Hrvatskom zagorju iznosi 2589 m, dok ukupna duljina umjetnih objekata iznosi 953,9 m. Ukupna dubina svih istraženih prirodnih speleoloških objekata iznosi 643 m. Samo je…
Tijekom istraživanja noćnih leptira od 2014. do 2024. godine na području Krapinsko-zagorske županije zabilježeno je čak 1223 vrste. Fauna noćnih leptira Krapinsko-zagorske županije mješavina je alpske, dinarske, kontinentalne, panonske, pa čak i sredozemne faune leptira. Po brojnosti vrsta prevladavaju grbice (Geometridae) i sovice (Noctuidae), većinom travnjačkih i šumskih, te svijači (Tortricidae), među kojima prevladavaju vrste…
KLASA: 351-01/24-01/109 URBROJ: 2140-45-24-2 U Radoboju, 17. prosinca 2024. Na temelju članka 5. Pravilnika o radu, plaćama i naknadama KLASA: 351-01/06-01/40, URBROJ: 2140-18-06-5, KLASA: 351-01/07-01/31, URBROJ: 2140-18-07-4 i KLASA: 351-01/10-01/64, URBROJ: 2140-18-10-4, KLASA: 351-01/14-01/122, URBROJ: 2140-18-14-1 i Odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa KLASA: 351-01/24-01/109, URBROJ: 2140-45-24-1 od 20. studenog 2024. godine, ravnateljica Javne…
Javna ustanova Zagorje zeleno financira istraživačke projekte u cilju uspostave baze podataka o biološkoj i geološkoj raznolikosti na području Krapinsko-zagorske županije. Od 2008. do 2024. godine financirano je 42 istraživanja flore i faune te geologije. Zahvaljujući provedenim projektima inventarizacije i praćenja biološke i geološke raznolikosti područja Krapinsko-zagorske županije ostvareni su preduvjeti za kvalitetniju i učinkovitiju…