Zašto lišće mijenja boju u jesen?

U zemljama diljem svijeta, druga je polovina jeseni i lišće na listopadnom drveću postaje žuto, narančasto i crveno, prije nego što opadne. Ovaj sezonski fenomen nudi praznik za oči, ali i navodi mnoge da se pitaju zašto lišće mijenja boju te zašto opada. Prvo moramo znati što je list te koja je njegova uloga i tako ćemo doći do odgovora.
Biljke same sebi stvaraju hranu. List je prirodna ”tvornica hrane”. Biljke crpe vodu iz tla korijenjem, a iz zraka uzimaju plin ugljikov dioksid. Uz pomoć Sunčeve svjetlosti, voda i ugljikov dioksid u zelenim dijelovima biljke pretvaraju se u ugljikohidrate – škrob i celulozu. Oni biljkama služe kao hrana, ali i gradivni element. Taj proces stvaranja nazivamo fotosinteza, tijekom kojeg nastaje i plin kisik koji biljke otpuštaju u atmosferu. Ključni faktor tog fotokemijskog procesa je klorofil ili zeleni biljni pigment koji listovima, ali i drugim dijelovima biljke daje zelenu boju. Uz taj pigment lišće sadržava i biljne pigmente drugih boja, ali ih mi ne vidimo jer su tijekom proljeća i ljeta maskirani velikom količinom klorofila.
Kako dani postaju kraći u jesen, sunčanih dana je sve manje i biljke više nemaju dovoljno svjetlosti za proces fotosinteze. Klorofil u lišću se raspada i ono ubrzo postane žuto, narančasto, smeđe ili crveno. Ostali biljni pigmenti nam napokon postaju vidljivi, a pojedine nijanse boja ovise o smjesi preostalog klorofila s drugim biljnim pigmentima.
List vene, otkine se od grane i opadne. Prije nego što se odvoji od biljke, na lisnoj peteljci stvara se tvrdi, drvenasti sloj tako da nakon opadanja ne ostaje ”otvorena rana”. Na proljeće će izrasti novi.
Odbacivanjem listova drveće se štiti od oštećenja koja bi nastala zbog niskih temperatura tijekom zime. Postoje i neke vrste drveća koje suho lišće zadržavaju sve do proljeća.