Svjetski dan ptica selica
Svjetski dan ptica selica (World Migratory Bird Day) globalna je inicijativa koja se obilježava dva puta godišnje: druge subote u svibnju i druge subote u listopadu. To znači da će se u 2025. godini obilježavati 10. svibnja (proljetna selidba) i 11. listopada (jesenska selidba). Ovaj dvostruki datum odražava cikličku prirodu migracije ptica koje se događaju svake godine.
Svjetski dan ptica selica 2025. promiče važnost stvaranja suživota ljudi i ptica u gradovima. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o važnosti zaštite ptica selica, njihovih staništa i migracijskih ruta, kao i o potrebi međunarodne suradnje u njihovom očuvanju. Ptice selice prelaze tisuće kilometara između mjesta gniježđenja i zimovališta, povezujući različite države i kontinente. Na tom putu suočavaju se s brojnim prijetnjama: klimatskim promjenama, gubitkom staništa, onečišćenjem, sudarima s građevinama, vjetroelektranama, ilegalnim lovom i uništavanjem odmorišta.
U Hrvatskoj postoji oko 400 vrsta ptica, od kojih je dvjestotinjak selica. Neke sele unutar Hrvatske, neke dolaze iz sjeverne Europe, a mnoge iz Hrvatske sele prema Africi. Putovi migracija su raznovrsni i često vrlo izazovni. Neke od njih sele samo unutar Hrvatske (npr. iz sjevernih u južna područja), dok većina odlazi na duža putovanja prema južnoj Europi i Africi. Prve selidbe počinju već početkom rujna, a povratak traje od ožujka do kraja svibnja. Među najčešćim i najprepoznatljivijim pticama selicama u Hrvatskoj su: lastavica, bijela roda, crvenokljuni labud, kukavica, slavuj, čvorak, čiopa, piljak, ševa, prepelica, patke, čaplja i dr.
Glavni razlog selidbe ptica je potraga za hranom, a ne samo izbjegavanje hladnoće. Ptice koje se hrane kukcima prve napuštaju Hrvatsku s dolaskom hladnijih mjeseci, dok one koje se hrane biljnim materijalom i močvarne ptice sele nešto kasnije. Ptice iz Hrvatske najčešće migriraju prema srednjoj i južnoj Africi, koristeći migracijske rute preko Balkana, Turske i Sueskog kanala, ili prateći tok rijeke Nil.
Zašto ptice lete u formacijama?
Ptice selice najčešće lete u formacijama koje imaju oblik slova V, J ili ravne linije. Najpoznatija je V-formacija, no i druge varijacije, poput J-formacije, česte su kod različitih vrsta ptica. Ove formacije najčešće koriste veće ptice selice poput gusaka, labudova, patki, pelikana, flaminga i roda.
Glavni razlozi zbog kojih ptice lete u formacijama su:
- UŠTEDA ENERGIJE
Kada ptice lete u V-formaciji, svaka ptica koristi uzlazne vrtloge zraka koje stvara ptica ispred nje. Taj aerodinamički učinak smanjuje otpor zraka i omogućuje pticama manju potrošnju energije tijekom dugih migracija. Znanstvena istraživanja pokazuju da ptice koje lete u V-formaciji mogu uštedjeti i do 20–23 % energije u usporedbi s letenjem u ravnoj liniji. Ovo je osobito važno za velike ptice koje prelaze velike udaljenosti. - ROTACIJA VOĐE
Ptice koje lete na čelu formacije troše najviše energije jer nemaju koristi od uzlaznih struja. Kada se vođa umori, zamijeni mjesto s drugom pticom iz jata, čime se napor ravnomjerno raspoređuje. - BOLJA VIZUALNA KOMUNIKACIJA I KOORDINACIJA
Let u formaciji omogućuje pticama bolji vizualni kontakt, lakše izbjegavanje sudara te brže i učinkovitije reagiranje na promjene smjera kretanja jata. - ZAŠTITA OD PREDATORA
Letenje u formaciji otežava predatorima da izdvoje i napadnu pojedinačnu pticu iz jata.
Za maksimalnu učinkovitost, ptice moraju precizno pozicionirati svoja krila u odnosu na pticu ispred i sinkronizirati mahanje krilima. Ta sinkronizacija omogućuje optimalno iskorištavanje uzlaznih struja i smanjuje ukupnu potrošnju energije. Formacija se stalno prilagođava, a ptice učenjem i iskustvom usavršavaju način kako iskoristiti prednosti zajedničkog leta.
Formacije uglavnom koriste veće ptice selice (guske, labudovi, rode, pelikani), dok manje ptice poput vrabaca i sjenica ne lete u takvim formacijama jer, zbog svojih manjih dimenzija, ne ostvaruju značajnu energetsku uštedu.
Osim V-formacije, kod nekih vrsta ptica – poput čvoraka – može se vidjeti fenomen poznat kao murmuracija. Riječ je o velikim, pokretnim jatima koja u zraku stvaraju složene i koordinirane oblike, najčešće radi obrane od predatora i lakšeg snalaženja, a ne radi uštede energije.
