Pokazna radionica prstenovanja ptica za učenike osnovnih škola
Povodom obilježavanja 5. lipnja – Svjetskog dana zaštite okoliša, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskim društvom za ornitološka istraživanja TRINGA organizirala je pokaznu radionicu prstenovanja ptica za učenike osnovnih škola u sklopu projekta „Inventarizacija ornitoloških bitnih lokaliteta na području Krapinsko-zagorske županije“. Prstenovanje ptica jedna je od aktivnosti projekta čiji je cilj inventarizacija i monitoring te utvrđivanje stanja pripadajuće ornitofaune porječja rijeke Krapine i Bedekovčanskih jezera.
Znanstveno prstenovanje ptica metoda je istraživanja koja se temelji na individualnom obilježavanju ptica. Iz toga razloga, postavljene su mreže za lov na dva mjesta. Da bi uspješnost ulova ptica bila što bolja, u neposrednoj blizini mreže puštena je audio snimka pjeva različitih vrsta ptica. Učenicima je prezentirana cijela metodologija prstenovanja ptica. Nakon vađenja iz mreže slijedila je identifikacija vrsta, prstenovanje, mjerenje te na kraju puštanje na slobodu. Svi ti podaci, oznaka i broj metalnog prstena, vrsta ptice, dob, dužina krila, težina, bilježeni su u terenski dnevnik te će biti poslani u bazu podataka EURINGA-a (Europske prstenovačke unije). Na radionici je ukupno prstenovano 18 jedinki zviždka, velike sjenice, crnokape grmuše i kosa.
Ptice su „alat“ za praćenje i razumijevanje stanja i promjena u okolišu, no istovremeno su i dio okoliša koji neprestano plijeni pažnju te uživa naklonost ljudi. Prstenovanjem ptica dobivaju se ključni podaci o selidbenim putovima, demografiji i ekološkim procesima, koji su bitni za razumijevanje života ptica i za planiranje mreža zaštićenih područja za ptice.
Osim prstenovanja, učenici su imali priliku vidjeti velikog vodenjaka (Triturus carnifex) i njegovo stanište, malu lokvu koja je udaljena par desetaka metara od jezera. Zajedno s vodenjakom u mreži su se ulovite i druge vrste koje nastanjuju lokvu, punoglavci zelene žabe, ličinke vretenaca i dvokrilaca te rakovi. Budući da je navedena lokva drugo poznato stanište velikog vodenjaka u Zagorju, veoma je vrijedna te bi je trebalo očuvati zbog velike bioraznolikosti.
Na radionici je bilo riječi o invazivnim vrstama i njihovom utjecaju na ekosustav. Kako su Bedekovčanska jezera vodeni ekosustav, kao primjer invazivne vrste spomenuta je crvenouha kornjača koja predstavlja pravu opasnost za barsku kornjaču, našu domaću vrstu, zbog kompeticije za životni prostor i hranu.
Učenicima je demonstrirana metoda hvatanja kukaca mrežom na određenom transektu, nakon čega je slijedila determinacija ulovljenih jedinki do razine porodica. Tako su se u mreži našle različite vrste kornjaša, dvokrilaca i paukova. Kako bi postali pravi mali istraživači, učenicima je pokazana odgovarajuća opremu koja se treba ponijeti na teren (fotoaparat, lupu, terenski dnevnik, ključ za determinaciju, mreže, boce za sakupljanje i GPS-uređaj).
Ova radionica odličan je primjer upoznavanja učenika osnovnih škola s osnovama znanstvenog istraživanja čiji rezultati predstavljaju važan izvor informacija koje se mogu primijeniti u različitim aspektima djelovanja.
Na radionici su sudjelovali učenici sa voditeljima iz OŠ Bedekovčina, OŠ Brestovec Orehovički, OŠ Zlatar Bistrica i PŠ Špičkovina. Radionicu su vodili ornitolog Tomislav Blažev, viši kustos Prirodoslovnog muzeja Eduard Kletečki i profesorica biologije Nataša Kletečki. pdf bookpdf bookpdf book
