Predstavljeni rezultati istraživanja gljiva na području Krapinsko-zagorske županije

U srijedu 25. travnja 2018. godine u Centru za prirodu Zagorje održano je predstavljanje rezultata istraživanja gljiva na području Krapinsko-zagorske županije. Istraživanje gljiva provodio je Matija Josipović , predsjednik Centra za istraživanje gljiva „Russula” Novska tijekom 2017. godine koji je ujedno i predstavio rezultate.
Istraživanje gljiva provedeno je po prvi puta na našim područjima, a lokaliteti koji su odabrani za istraživanje su: Strahinjčica – lokalitet Radoboj (Natura 2000 područje), Ivančica – lokalitet Belec (Natura 2000 područje), Gornji Macelj – lokalitet Gornji Macelj, Loborščak, Donji Macelj – lokalitet Donji Macelj, Klanjec, Kumrovec – lokalitet Zelenjak, Risvička i Cesarska gora (Značajni krajobraz), Krapina – lokalitet iznad jezera Dolac.
Zabilježena je 171 vrsta gljiva koje su razvrstane u 139 rodova. Po načinu života registriran je 61 saprofit, 91 simbiont i 9 vrsta koje se u pojedinim fazama ponašaju i kao paraziti i kao saprofiti. Od 171 registrirane vrste, jedna vrsta – Sparassis crispa ima status kritično ugrožene (CR) vrste, Kriterij C1 po IUCN kategoriji ugroženosti u Hrvatskoj i nalazi se u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske. Isto tako, vrsta – Polyporus umbellatus ima ugrožen status (EN) vrste, Kriterij C1 po IUCN kategoriji ugroženosti u Hrvatskoj i nalazi se u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske.
Što se tiče podzemnih gljiva, zabilježeno je ukupno 7 vrsta razvrstanih u 7 rodova. Sveukupan broj nalaza je 19 podzemnih gljiva. Podzemne gljive su povezane za rizosferu drveta s kojom uspostavljaju mikorizu. To uvjetuje da se najveći broj plodišta podzemnih gljiva pojavljuje ispod određenog drveta i to približno ispod krošnje i malo šire od nje. Kako se pojedine žile korijena mogu dosta udaljiti od drveta, ponekad se plodište podzemnih gljiva može pronaći i nekoliko desetina metara udaljen od drveta s kojim je gljiva uspostavila mikorizu, a ponekad i livadi pokraj šume.
Usprkos relativnoj sušnoj 2017-oj godini istraživanje i nalaz bili su po procjeni Matije Josipovića veoma uspješni te je istaknuto da je broj gljiva na području KZŽ veoma bogat i raznolik te nam svima iz tog razloga zajednički cilj treba biti očuvanje ovog tajanstvenog svijeta.