2. veljače je Svjetski dan vlažnih staništa. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencije obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Leptiri su aktivni danju, kad se većinom zadržavaju na cvjetovima poljske prženice, katkad i po više njih na jednome cvijetu. Slabi su letači i lete samo na kraće udaljenosti. Moguće je da zbog intenzivnije uporabe ili zapuštanja travnjaka ova vrsta polako nestaje s područja Krapinsko-zagorske županije.
Zlatni bradavičar (Phymatopus hecta) rasprostranjen je na području srednje i sjeverne Europe i čitave Azije. Na području Hrvatske, pa tako i Krapinsko-zagorske županije, rijetka je vrsta. Nastanjuje nizinske i srednje visoke kontinentalne listopadne šume s bogatim podrastom, u kojima rastu borovnice i paprati.
Ugovor javne nabave radova za uređenje Centra za prirodu Zagorje četvrti je po redu ugovor javne nabave projekta Zagorje ABECEDA prirode, a koji se provodi u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020“ kojeg sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko- zagorske županije sudjelovala je 14. siječnja 2021. godine u prebrojavanju vodenih ptica uz rijeku Sutlu u suradnji sa Kozjanskim parkom u sklopu međunarodnog monitoringa IWC- International Waterbird Census.
Narančasti bradavičar (Triodia sylvina) rasprostranjen je u većemu dijelu Europe, pa sve do Male Azije i Kavkaza. Vrsta je na području Europe, pa tako i Hrvatske, najrasprostranjeniji predstavnik bradavičara.
Nastanjuje suhe i vlažne travnjake, rubove šuma, vrtove i parkove.
Predstavljamo vam šesto minutni video o orhidejama Hrvatskog zagorja. Tijekom 2020. godine snimani su kadrovi 24 vrste orhideja te staništa na kojima one rastu na području Strahinjčice i Ivančice. Video prikazuje raskoš i bogatstvo samoniklih orhideja te ljepotu krajolika Hrvatskog zagorja.
Planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
Zimski san ili hibernacija biološka je pojava, odnosno stanje slično snu u koje zapadaju određene vrste životinja za vrijeme hladnog dijela godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije sudjeluje na online edukativno zabavnom događaju pod nazivom ‘Virtualni dani otvorenih vrata EU projekata’, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na posebno kreiranoj platformi u razdoblju od 13. do 22. studenoga 2020. godine, kao virtualni posjetitelji moći ćete sudjelovati u prijenosima uživo, radionicama,…
